Prioritet - ublažiti problem odlaska stanovništva
"Već smo okupili stručnjake i idemo sa formiranjem ekspertskog i operativnog tijela koji će raditi na izradi programa kao osnove za institucije da bi mogle da rješavaju demografske probleme", istakla je Cvijanovićeva.
Ona je naglasila da se jedan segment odnosi na natalitet, uspostavljanje boljih uslova za život, podršku mladim bračnim parovima i svima koji žele da osnuju porodicu.
"Drugi problem su pojačane migracije, odnosno odlazak značajnog broja stanovnika Srpske. Želimo da vidimo kako da se borimo sa ovim problemima, a pokrenuću i veliki program koji se zove - 'Srpska društva u pokretu' za šta je neophodna podrška institucija", rekla je Cvijanovićeva za Radio Republike Srpske.
Govoreći o problemu odlaska mladih i stručnog kadra sa ovih prostora, Cvijanovićeva je rekla da će kroz program demografske obnove biti definisana davanja koja se odnose na porodicu, pojedince, porodilje, studente i mlade bračne parove.
"Imaćemo podatke šta je od toga dalo rezultate i imaćemo preporuke šta treba da radimo da dobijemo pravi efekat", istakla je Cvijanovićeva i dodala da će jedan pravac biti podsticanje ostanka stanovništva na selu kroz stvaranje boljih uslova za život.
Ona je rekla da nijedna država u regiji, pa čak ni one u EU nemaju program kako zaustaviti odlazak mladih.
"U okviru EU je značajno iseljavanje sa prostora Baltika ili Hrvatske. I tamo je velika migracija, ali se to ne doživljava na taj način jer EU ne pali zvono za uzbunu s obzirom na to da su oni i dalje na prostoru Unije. Kod nas je to dramatičnije s obzirom na to da ostajemo deficitarni i ugroženi sa aspekta radne snage, ali i intelektualaca", pojasnila je Cvijanovićeva dodavši da institucije moraju zajedno da rade na rješavanju pitanja odliva stanovništva.
Govoreći činjenici da još nije formirana vlast na nivou BiH i u FBiH, predsjednik Srpske je ukazala da ta činjenica usporava određene razvojne procese.
"Mi smo započeli neke projekte sa Vladom FBiH na evropskom putu i u okviru saradnje sa međunarodnim institucijama i finansijskim organizacijama. Mnogo tih stvari se nalazi na čekanju što je problem", rekla je Cvijanovićeva.
Ona smatra da je najveći problem što nije konstituisana vlast na nivou BiH, iako su poznati izborni pobjednici, koji imaju legitimitet da sarađuju u formiranju vlasti.
"U BiH su jasno i nedvosmisleno pozicionirani izborni pobjednici u sva tri konstitutivna naroda i zna se koje tri dominantne partije treba da ponesu teret formiranja vlasti i izvršavanja obaveza. Sa aspekta legitimiteta to su SNSD, HDZ BiH i SDA kao jasno profilisani izborni pobjednici koji treba da ponesu odgovornost i uđu u proces formiranja vlasti na nivou BiH", rekla je Cvijanovićeva.
Ona je istakla da na tom planu uskoro očekuje šire i ozbiljnije pregovore pomenutih političkih aktera, ali da ranija iskustva i blokade, koje uglavnom dolaze iz političkog Sarajeva, mogu usporiti taj proces.
"Navikli smo da postoji međusobno iscrpljivanje kada je riječ o bošnjačkim i hrvatskim političkim partijama u FBiH i to često optereti čitav politički spektrum. Drugi momenat je taj što imate matematiku o svemu, a nemate dovoljno volje da se formira vlast. Posbeno je neprimjereno i neprihvatljivo to što se postavljaju određeni uslovi i preduslovi kao što je priča o NATO-u", zaključila je Cvijanovićeva.
Ona je navela da ima i stranaca kojima nije baš milo da se formira vlast i koji nemaju ništa protiv da se i dalje dešavaju uslovljavanja i zadrži postojeća garnitura, koju smatraju prilično nagodnom.
"Nagodni su, jer se nikada nisu potrudili da jasno iznesu svoj stav o bilo kom pitanju. Uvijek je to bilo koketiranje, malo u okviru Sarajeva, malo u okviru međunarodne zajednice. Ali vjerujem da će pronaći dovoljno zrelosti i odgovornosti i da će se odgovorno pristupiti formiranju vlasti na nivou BiH", navela je Cvijanovićeva.
Ona je podsjetila da su institucije Srpske, koje su konstitisane ubrzo nakon izbora, realizovale prioritetne zadatke i ciljeve, među kojima je usvajanje strateških dokumenata.
"Prvi u BiH smo konstituisali vlast, odnosno izabrali Vladu, usvojili strateške dokumente, budžet i obavili neke druge stvari kao što je izbor delegata u Dom naroda parlamenta BiH", podsjetila je Cvijanovićeva.
Prema njenim riječima, stabilne institucije Srpske sprovode predviđene zadatke, a prioritet je zadržati političku stabilnost i funkcionalnost institucija koje će izvršavati obaveze prema građanima i osmišljavati programe za povećanje plata, penzija, socijalnih davanja, bolju infrastrukturu i druga potrebna ulaganja.
Cvijanovićeva je podsjetila da je prethodna Vlada povećala plate i penzije, uvela nova socijalna davanja, neka postojeća prava ojačala, te realizovala brojne infrastrukturne projekte.
"Ako imate političku stabilnost možete se na relaksiraniji način baviti ekonomskim pitanjima. Treba nam više zaposlenih i bolje plate, ali i veća disciplina kada je riječ o plaćanju obaveza", istakla je predsjednik Srpske.
Ona je dodala da se institucije moraju spremati i za potencijalne globalne krize.
"Evropi prijeti nova ekonomska kriza krajem ove ili početkom sljedeće godine, što će značiti i pogoršanu sliku u Srpskoj i regiji. Zato je važno da se pripremamo i za to vrijeme, ali da paralelno sa tim i povećavamo plate, i omogućavamo veću potrošačku moć građana. Ipak, vjerujem da se Srpska, sigurnim korakom kreće naprijed", naglasila je Cvijanovićeva i ocijenila da Vlada ima dobru polaznu osnovu jer je prethodni saziv ostavio stabilan budžet i izmirene obaveze.
Govoreći o javnim preduzećima, Cvijanovićeva je rekla da nije zadoljna njihovim doprinosom razvoju i davanjima u budžet.
"S druge strane javna preduzeća su veliki poslodavci i zapošljavaju oko 20.000 ljudi, što znači da od njih zavisi mnogo porodica tako da sam zadovoljna što mnogo ljudi ima sigurno zaposlenje. Probleme treba otklanjati da bi se javna preduzeća pozicionirala kao investitori i da bi se sproveli važni projekti", zaključila je Cvijanovićeva.
Kada je riječ o izgradnji putne infrastrukture, presjednik Republike je navela da je sasvim izvijesno da će biti izgrađen auto-puta od Banjaluke do Beograda preko Bijeljine.
"Ovaj projekat je stavljen u vrh liste naših prioriteta i imaćemo podršku Srbije koja će dio finansiranja tog projekta preuzeti na sebe", rekla je Cvijanovićeva i dodala da nisu zanemareni ni ostali putni pravci kao što su auto-put od Banjaluke prema Prijedoru i brze komunikacije u istočnom dijelu Srpske.
CILj KOMISIЈA ZA SARAЈEVO I SREBRENICU - ISTINU O STRADANjU IZMЈESTITI SA POLITIČKOG TERENA
Namjera institucija Republike Srpske kada su ušle u formiranje komisija koje se tiču Srebrenice i Sarajeva bila je da se priča u vezi sa stradanjem izmjesti sa političkog terena i da se time bave ljudi koji imaju međunarodni autoritet, te da na osnovu činjenica utvrde istinu, rekla je predsjednik Republike Željka Cvijanović.
Govoreći i formiranju komisija za utvrđivanje istine o stradanjima u Srebrenici i Sarajevu, Cvijanovićeva je rekla da Srpska i njene institucije ne smiju prestati da tragaju za istinom.
"Mnogo toga što je bilo poslije okončanja rata zasnovano je na stereotipima i mnogim iskrivljenim činjenicama. Pri tome ne želim da povrijedim bilo koju žrtvu ili članove njihovih porodica. Mi govorimo o tome da moramo imati jednake aršine kada je riječ o stradanjima. Bez jednakih aršina, kojih nažalost nije bilo, prosto ne možemo da dođemo do pomirenja", naglasila je ona.
Cvijanovićeva je za Radio Republike Srpske rekla da je posebno opterećujuće da je, generalno, prilikom vođenja sudskih procesa na nivou BiH i međunarodnom nivou prvo kreirana politička matrica.
"Napravljen je politički okvir ko je kriv, ko nije, ko je žrtva, ko agresor, a onda se sudskim presudama nastojao popuniti taj politički okvir pa je onda ispalo da su sudske presude u funkciji potvrđivanja politički definisanih teza ili stavova ili nekog zadatog stanja", ocijenila je Cvijanovićeva.
Ona je rekla da to predstavlja ogromnu frustraciju, prevashodno u Srpskoj, za Srbe koji su smatrali da svi treba da imaju jednak pristup pravdi, a ne da on bude selektivan.
"Formiranje komisija jedan je od načina da se traga za istinom i dođe do nje i ne sporim da to treba da se radi u svakom pojedinačnom slučaju. Ali kreiranje političke matrice i njeno popunjavanje pravosudnim odlukama apsolutno je dalo iskrivljenu sliku i pogrešne posljedice i, plašim se, trajno uništilo povjerenje među ljudima", naglasila je Cvijanovićeva.
PUT KA EU NIЈE USLOVLjEN ČLANSTVOM U NATO
Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović istakla je da je za nju očekivan stav da pristupanje BiH EU nije uslovljeno članstvom u NATO i da u formalnim i zvaničnim uslovima za kretanje neke države ka EU nigdje ne piše da prethodno mora biti član Alijanse.
"Formalni zahtjev te vrste ne postoji. Јedan broj država centralne i istočne Evrope, kao i Baltika postale su članice NATO-a prije ulaska u EU, ali ne zato što je to bio uslov, već zato što je to bilo opredjeljenje tih zemalja. Nije nužno da država mora biti član NATO-a da bi postala član EU", ocijenila je Cvijanovićeva.
Ona je to ilustrovala primjerima vojno neutralnih zemalja - članica EU, poput Švedske i Austrije, koje sarađuju sa NATO-om kroz program "Partnerstvo za mir".
Ona je sa žaljenjem ocijenila da je teško očekivati da bude ubrzan evropski put BiH, iako bi to, kako je istakla, donijelo mnoge prednosti.
"To jeste naše strateško opredjeljenje. Želimo da idemo evropskim putem, ali nažalost nećemo tamo stići zbog raznih stvari i okolnosti. Među njima je i činjenica da u EU nemate konsenzus u pogledu da ona treba da se širi prije nego što sama sebe konsoliduje", navela je Cvijanovićeva za Radio Republike Srpske.
Navodeći da je jedan od opterećujućih elemenata vezan za izlazak Velike Britanije iz EU, Cvijanovićeva je rekla da osim toga postoje i neke države članice EU koje su skeptične prema zemljama Balkana zbog skepse vezane za taj prostor.
"To je jedna dimenzija, a druga je u kakvom se stanju nalaze države koje su pretendenti za članstvo koje jesu na putu prema Briselu, ali su nejednako udaljene od Brisela", navela je Cvijanovićeva.
Prema njenim riječima, u ovoj regiji postoji mnogo otvorenih pitanja među kojima su neka jednako otvorena kao što su bila i prije 20 godina i neki od procesa nisu zaokruženi.
"To utiče i na stabilnost, ekonomski potencijal i bezbjednosnu sliku države koja želi da ispunjava uslove da bi postala članica EU. To su stvari koje nas opterećuju, mnogo neusaglašenih pitanja, a malo je primjera gdje se vidi da se nešto popravilo. Uglavnom su to jednako loši odnosi ili su čak i pogoršani u nekim aspektima", dodala je Cvijanovićeva.
Kao primjer, predsjednik Srpske navela je takse koje je samoproglašeno Kosovo nametnulo Srbiji i BiH, odnose između Hrvatske i Srbije koje nikako ne uspijevaju da postignu komunikaciju sa više razumijevanja, kao i činjenicu da se neki u BiH ne mogu pomiriti sa tim da ne mogu imati BiH kakva je bila prije rata, a neki drugi misle da će nestati Republika Srpska.
"Ali, ne treba gubiti nadu, niti stajati na putu u pokušajima da se sva ta pitanja rješe za budućnost cijele regije", rekla je Cvijanovićeva i dodala da unutar BiH nikako ne može da se stvori kohezioni element i međusobno povjerenje.
Govoreći o međunarodnom položaju Srpske, Cvijanovićeva je istakla da sve njene institucije imaju jedan cilj - da se promoviše ono što jeste Republika i da se nađu ljudi koji racionalno mogu da posmatraju ovaj prostor i mogu razumjeti probleme u BiH i u regiji.
"U okviru takvih odnosa Srpska traži sebi mjesto i mogućnost da iskomunicira poruku o sebi i o tome kakvi su ovdje realni odnosi, kao i na koji način mi smatramo da se određeni problemi mogu prevazići", pojasnila je Cvijanovićeva, naglasivši da u tome nema ničega što bi bilo protiv nekoga.
Osvrćući se na predstojeće izbore u EU, Cvijanovićeva je iznijela očekivanja bazirana na osnovu anketa koje je imala priliku da vidi da će vjerovatno desnica biti dominanta politička snaga u institucijama Unije.
"Da li će /nakon izbora/ postojati drugačiji odnos prema Balkanu, vidjećemo. Mislim da će se on manje-više zadržati na istom nivou kakav je sada", rekla je Cvijanovićeva.
Ona je istakla da ne treba propuštati prilike bez obzira na to ko je na vlasti ili ko je dominantan u institucijama EU, navodeći da će uvijek biti onih koji će dati snažnu podršku kretanju ka Evropi, ali i onih koji će biti skeptični.