Aleksandrija tone zbog klimatskih promjena
Nivo mora raste i preti da poplavi siromašnije dijelove grada i arheološke lokalitete, zbog čega gradske vlasti ubrzano podižu betonske bedeme.
Јaka oluje je 2015. godine poplavila velike dijelove grada, izazvavši najmanje šest pogibija i rušenje više desetina kuća, što je pokazalo slabosti u lokalnoj infrastrukturi.
Aleksandrija, drugi po veličini grad u Egiptu, okružen je Sredozemnim morem sa tri strane, a sa četvrte je okrenut jezeru, zbog čega je izuzetno osjetljiv na porast nivoa mora izazvanog globalnim zagrijavanjem i topljenjem glečera.
Aleksandrija je jedna od najpopularnijih ljetnih destinacija za Egipćane, ali mnoge od njenih čuvenih plaža već pokazuju znake erozije.
Egipatsko ministarstvo za vodene resurse upozorilo je da je nivo mora od 1993. godine rastao za 1,8 milimetara godišnje, u protekle dvije decenije za 2,1 milimetar, a od 2012. rastao je za 3,2 milimetra godišnje, što je dovoljno da ugrozi temelje grada.
Zemljište na kojem je izgrađena Aleksandrija, zajedno sa deltom Nila koja ga okružuje, tone probližno istim tempom, dijelom zbog nasipa koji sprečavaju punjenje mulja, a dijelom zbog izvlačenja prirodnog gasa.
Procjenjuje se da će to pogoršati efekte porasta nivoa mora, što će imati katastrofalne posljedice.
Studija iz 2018. godine predviđa da bi do 734 kvadratna kilometra Delte Nila moglo biti potopljeno do 2050. godine, a 2.660 kvadratnih kilometara do kraja vijeka, što bi pogodilo 5,7 miliona ljudi.
Arheološki lokaliteti Aleksandrije koji su preživjeli burnu istoriju takođe su pogođeni. Aleksandrijski Svjetionik, nekada jedna od najviših građevina koje je sagradio čovjek i jedno od sedam svjetskih čuda antičkog svijeta, srušen je u zemljotresu u 14. vijeku.
Čuvena Aleksandrijska biblioteka izgorila je do temelja kada je Јulije Cezar zapalio požar da bi odbio neprijateljsku flotu 48. godine prije nove ere.
Međutim, Katbej, srednjovjekovna tvrđava sagrađena na ruševinama svjetionika na kraju uskog poluostrva, i dalje se nadvija nad centralnom lukom, preko puta moderne Aleksandrijske biblioteke, istraživačkog centra osnovanog 2002. godine.
Ašur Abdel Karim, šef Centralne agencije za zaštitu priobalja, kaže da je tvrđava posebno ranjiva jer moćni talasi i struje probili temelje, zbog čega su vlasti morale da postave dug niz betonskih barijera.
- Egipatska vlada koja se bori da ponovo izgradi svoju ekonomiju nakon nereda poslije Arapskog proljeća, dodijelila je više od 120 miliona dolara za barijere i druge mjere za zaštitu priobalja - rekao je Abdel Karim.