X

Za vaš uređaj je
dostupna aplikacija

latinica  ћирилица
09/09/2019 |  12:01 | Izvor: SRNA

Danas 26 godina od Hrvatske agresije na srpska podvelebitska sela

Hrvatska vojska je na današnji dan prije 26 godina izvršila agresiju na srpska podvelebitska sela pod zaštitom UN u Medačkom džepu i sravnila ih sa zemljom po sistemu "spržene zemlje", saopšteno je iz Informaciono-dokumentacionog centra "Veritas" iz Beograda.
Zapaljene kuće u Medačkom džepu - Foto: Screenshot
Zapaljene kuće u Medačkom džepuFoto: Screenshot

Iz ovog centra podsjećaju da je hrvatska vojska u nastupanju na sela Divoselo, Čitluk i Počitelj, smještena južno i jugoistočno od Gospića, pljačkala, palila, rušila kuće, trovala bunare, ubijala i masakrirala civile, vojnike i milicionere.

- Ono što nisu uspjeli u nastupanju, pobili su i uništili u povlačenju, koje je potrajalo do 17. septembra iste godine - ističu iz "Veritasa".

Prema podacima "Veritasa", ubijeno je 88 Srba, od kojih je 26 bilo starije od 60 godina, a među žrtvama je bilo i 17 žena.

Tragedija "Medačkog džepa" odvijala se pred očima Unprofora, koji ovaj put nije bio samo pasivni posmatrač, već je uzeo i aktivno učešće u pokušaju da preuzme kontrolu nad ovim područjem i spriječi ubijanje preostalih ljudi i uništavanje njihove imovine, što im je i uspjelo nakon trodnevnih borbi sa hrvatskom vojskom i policijom.

Iz "Veritasa" podsjećaju da je komandant Unprofora general Žan Kot 19. septembra 1991. godine, poslije kompletnog obilaska uništenih sela, izjavio: "Nisam našao znakova života, ni ljudi, ni životinja, u nekoliko sela kroz koja smo danas prošli. Razaranje je potpuno, sistematsko i namjerno".

- U ovoj akciji uopšte nije bilo ranjenika i to, kao i rezultat pregleda tijela na srpskoj strani - razbijene lobanje, mnogobrojne prostrelne rane iz neposredne blizine, odsječeni dijelovi tijela, živi bacani u vatru, upućuju na zaključak da je riječ o sistematskom ubijanju zarobljenih i ranjenih - ističu iz "Veritasa".

Pripadnici Unprofora su, nakon što su u direktnoj borbi ušli u ovo područje, izvukli 18 tijela Srba, dva leša su izvukli pripadnici Srpske vojske Krajine, a Hrvatska je po završenoj akciji predala srpskoj strani 52 tijela.

Јedno tijelo pronađeno je u aprilu 1994. godine, a u maju 2000. godine istražioci Haškog tribunala pronalaze još 11 leševa skrivenih u septičkoj jami, od kojih je sedam ostalo neidentifikovano.

Na listi nestalih još je 11 lica, među njima sedam civila prosječne starosti 71 godinu, među kojima su četiri žene.

Tužilaštvo Haškog tribunala je za zločine počinjene u ovoj akciji optužilo trojicu hrvatskih generala - Rahima Ademija, Јanka Bobetka i Mirka Norca, dok je istraga protiv Petra Stipetića obustavljena pošto je, prema riječima glavnog haškog tužioca, uspio dokazati "paralelnu liniju komandovanja".

Bobetku zbog bolesti optužnica nije ni uručena, a Hagu nije izručen jer je umro u aprilu 2003. godine.

Haški tribunal je 2005. godine ovaj predmet prebacio u nadležnost hrvatskog pravosuđa, koje je Ademija, kao vršioca dužnosti komandanta Zbornog područja Gospić, oslobodilo svih optužbi, a Norca, kao komandanta operacije, proglasilo krivim za nesprečavanje ubistva četiri civila, ubistvo jednog i mučenje drugog ratnog zarobljenika.

Norac je osuđen na sedam godina zatvora, ali mu je Vrhovni sud Hrvatske smanjio kaznu na šest godina.

Počevši od 2012. godine, hrvatsko pravosuđe optužilo je još trojicu pripadnika hrvatske vojske - komandira izviđačke čete Devete gardijske brigade Јosipa Krmpotića zbog dopuštenja podređenima da ubiju četvoricu neidentifikovanih zarobljenih vojnika Republike Srpske Krajine i naredbe da se pale i ruše kuće lokalnog srpskog stanovništva.

Optuženi su i Velibor Šolaja i Јosip Mršić, pripadnici iste jedinice, zbog ubistva starije neidentifikovane žene.

Šolaja je pravosnažno osuđen na pet godina zatvora, a Mršić i Krmpotić nepravosnažno na po tri godine zatvora, s tim što je Krmpotić osuđen samo za naređivanje paljenja i rušenja srpskih kuća.

U aprilu 1991. godine u Divoselu je živjelo 344, u Počitelju 307, a u Čitluku 129 žitelja, gotovo svi srpske nacionalnosti.

U septembru 2019. godine u Divoselu ne živi niko, u Počitelju dvije starice, a u Čitluku četiri porodice sa ukupno deset članova.