X

Za vaš uređaj je
dostupna aplikacija

latinica  ћирилица
04/10/2019 |  08:50 | Izvor: SRNA

Džomić: Ne pripremati zakon o crkvi kao izborne zakone

Realizacija preporuka iz mišljenja Venecijanske komisije o Prijedlogu zakona o slobodi vjeroispovijesti u Crnoj Gori predstavlja složen pravnički posao i nije dobro što je od usvajanja mišljenja prošlo tri mjeseca, a novi dijalog nije pokrenut, ukazuje protojerej stavrofor Velibor Džomić, koordinator Pravnog savjeta Mitropolije crnogorsko-primorske.
Velibor Džomić - Foto: Novosti.rs
Velibor DžomićFoto: Novosti.rs

Džomić naglašava da za ovaj posao treba stručnosti, vremena i strpljenja, te sve sagledati stručno i objektivno.

- Inkluzivni dijalog o Prijedlogu zakona, kako je izričito napisano u tom mišljenju, nije pokrenut od resornog Ministarstva za ljudska i manjinska prava u Vladi Crne Gore. Mi još ne znamo da li uopšte postoji radna grupa koja se bavi tim pitanjem i ko su njeni članovi - rekao je Džomić za Dnevne novine.

On je ocijenio da je dobro što je nedavno održan sastanak mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija i premijera Duška Markovića, ali da Mitropolija crnogorsko-primorska nije imala kontakt sa Vladom u onom smislu koji je uređen pravnim propisima u Crnoj Gori.

Džomić ističe da nema ništa protiv pojedinačnih razgovora predstavnika Vlade sa predstavnicima crkve i vjerskih zajednica i smatra da su potrebni, dobri i korisni, ali da, kako kaže, zna kako se u Crnoj Gori priprema zakon.

- Pogledajte samo rasprave o radnoj grupi za izborno zakonodavstvo i uporedite sa Prijedlogom zakona o slobodi vjeroispovijesti. U vezi sa ovim zakonom nikada nije otvorena diskusija o radnoj grupi, iako smo to više puta tražili - rekao je Džomić.

On navodi da su primjedbe na Prijedlog zakona o slobodi vjeroispovijesti vrlo argumentovane, te da ni onim na Nacrt zakona od 2015. godine nije posvećena ni minimalna pažnja u Ministarstvu.

- Davno je rečeno: tri puta mjeri, a jednom sijeci - kaže Džomić.

Džomić poručuje da u Crnoj Gori postoji jedna Pravoslavna crkva koja je oličena u Mitropoliji Crnogorsko-primorskoj i ostalim pravoslavnim eparhijama koje u Crnoj Gori imaju istorijsku kanonsku jurisdikciju.

- Treba imati u vidu da su crkve već skoro 2000 godina prvenstveno pomjesne i da ne zavise od državnih granica. Vidite i sami da je danas gotovo nemoguće ujediniti vlast i opoziciju čak i u takozvanoj tehničkoj vladi, a i jedni i drugi imaju izborni legitimitet. A zamislite tek koliko je nemoguće ujediniti crkvu i grupu ljudi iz jedne novoformirane organizacije koja nema nikakav kanonski i crkveni legitimitet - napominje Džomić.

Prijedlogom zakona o slobodi vjeroispovijesti koji je usvojila Vlada Crne Gore predviđeno je da državna imovina postanu svi vjerski objekti koji su bili imovina države Crne Gore prije gubitka njene nezavisnosti i pripajanja Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca 1918. godine, a nisu na odgovarajući pravni način prešli u svojinu neke vjerske zajednice.