Ruski stručnjaci razvili beton koji je devet puta jači od običnog

Naučnici su razvili novi, fleksibilniji oblik betona koji bi mogao doprinijeti da zgrade i građevine širom svijeta budu jače i sigurnije, prenosi portal Ekspres pisanje Nju atlasa.

Tajna je u mješavini, gdje su naučnici zamijenili 40 odsto cementnog veziva bogatim, ekološki prihvatljivim materijalima koji povećavaju "davanje" i čine beton istovremeno elastičnijim i čvršćim.

Svaki beton se izrađuje kombinovanjem agregata (šljunka, drobljenog kamena ili drugih čvrstih materijala) s cementom (prah pomiješan s vodom s ciljem stvaranja paste).

Za sve su zaslužni Rimljani

Cement predstavlja svakodnevnu stvar u modernom svijetu, ali njegov izum u starom Rimu utro je put hiljadama godina tehnološkog napretka. Rimljani su stvorili najraniji poznati beton kad su miješali cement i zatim dodavali šljunak i vulkanski pepeo da bi ga ojačali.

Beton je neizmjerno koristan, posebno kad se izliva oko okvira čeličnog kaveza, poznatog kao armatura. Korišćenje čelične armature ne čini beton samo jačim, već i nešto fleksibilnijim.

Ali postoje i glavni nedostaci upotrebe betona ojačanog čelikom, uključujući i jednostavnu manu izlivanja oko gvožđa - bilo koja vrsta vlage ili supstanci lako se lijepi za pukotine i spojeve, koje mogu da sadrže bakterije i druge agense koji uzrokuju slabljenje betona vremenom.

Kad se jednom pojavi prva pukotina - tu počinju problemi

Upravo odlaganje nastanka te prve pukotine bio je cilj naučnika iz Centra za vojne studije na ruskom Federalnom univerzitetu na Dalekom istoku, a njihova nova mješavina je šest do devet puta otpornija na pucanje od tradicionalnog betona.

Osim toga, beton ima veliki "ekološki otisak", ne samo zbog procesa stvaranja cementa, već i od otpadnog betona koji se akumulira tokom vremena. Zbog toga su stručnjaci davno preporučili manje korišćenje cementa.

Upravo takav je novi ruski beton - ne upotrebljava samo čisti cement kao vezivo. Umjesto toga, otprilike 40 odsto cementa zamijenjeno je vezivom sačinjenim od ljuski riže, otpada drobljenog vapnenca i silikatnog pijeska.

Pepeo od rižine ljuske već se dugo istražuje zbog moguće primjene u industriji, dok je silika mineral čija je kristalna forma kvarc, prirodni "pijesak".

Obnavljanje otpada iz kamenoloma, poput vapnenca i mermerne prašine, može umanjiti uticaj na okolinu, ali i povećati čvrstoću vlakana betona.

Ova zamjena daje pločicama betona nešto gumenije kvalitete, omogućujući im da se skupljaju i da se vraćaju kad se izlože udarcima, umjesto da puknu.

Idealno za mostove

Osim toga, novi beton se "zapečati" kad se izlije, što znači da bi mogao biti vrlo prikladan za izgradnju podzemnih građevina poput bunkera.

Nije jasno da li je beton s 40 odsto manje cementa pogodan za izgradnju velikih razmjera. Građevinari već imaju mnogo vrsta armatura koje treba uzeti u obzir u različitim klimama, jer temperatura i vlaga igraju ulogu u načinu na koji armatura i beton stare odvojeno i zajedno.

Fleksibilniji beton mogao bi biti izvrsna alternativa za izgradnju mostova, gdje je potrebno savijanje, ali zadržavanje oblika. Naučnici su takođe naveli potencijal izgradnje bunkera i drugih sigurnih vojnih i vladinih objekata.