latinica  ћирилица
06/12/2019 |  17:07 ⇒ 18:21 | Autor: SRNA

Sindikat medija i grafičara: Podrška povećanju plata

Predsjednik Sindikata medija i grafičara Republike Srpske Nikola Šobot rekao je da ovaj sindikat aktivno podržava kampanju povećanja plata u Srpskoj, navodeći da je prosječna plata u oblasti medija 600 KM, a u grafičkoj i izdavačkoj djelatnosti 720 KM.
Šobot i Pisarevićeva - Foto: SRNA
Šobot i PisarevićevaFoto: SRNA

- Ako je prosječna sndikalna potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu u oktobru iznosila 1.912 KM te da radnik sa visokom stručnom spremom u oblasti medija ima prosječnu platu oko 800 KM onda možemo shvatiti kolike su plate u našoj branši - rekao je Šobot na konferenciji za novinare u Banjaluci nakon sjednice republičkog odbora ovog sindikata.

On je dodao da je prosječna neto plata za oktobar za uslužne djelatnosti prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Srpske iznosila 926 KM te je naglasio da po tome, zaposleni u oblasti medija, grafičke i izdavačke djelatnosti imaju primanja "ispod svakog prosjeka".

Šobot je pozvao lokalne zajednice da izdvoje novac u budžetu za lokalne medije čime bi se stvorili preduslovi za povećanje plata radnicima.

On je pozvao i predstavnike Udruženja poslodavaca grafičke i novinske djelatnosti, kinematografije, proizvodnje celuloze, papira i proizvoda od papira da pokušaju što prije potpisati granski ugovor kako bi dali okvirne norme za visinu plate, regresa i drugog što bi doprinijelo da se u ovoj oblasti definišu određena prava u vezi sa platama i ostalim pravima iz Zakona o radu.

Šobot je naveo da je teško doći do podataka koliko novinara radi na ugovor o privremenim i povremenim poslovima te je naglasio da se radnici uvijek mogu obratiti ovom sindikatu kako bi ostvarili svoja prava, o kojima, kako je naglasio, u većini slučajeva i nisu upoznati.

Potpredsjednica ovog sindikata Andrijana Pisarević pozvala je novinare, posebno mlađe, da se pokrenu i aktivnije uključe u borbu za svoja prava, istakavši i problem mobinga, koji je, kako je istakla, posljednjih godina postaje sve izraženiji.

- Moramo da više učimo o našim pravima, da tražimo na uvid i ugovore jer mnogi ne znaju šta potpisuju - rekla je Pisarevićeva.

Ona je posebno istakla problem u vezi sa statusom novinara u lokalnim zajednicama koji su, istakla je, prepušteni sami sebi.

Prema njenim riječima, dobar dio njih radi bez bilo kakvih ugovora te nemaju penzijsko i zdravstveno osiguranje.