X

Za vaš uređaj je
dostupna aplikacija

latinica  ћирилица
21/02/2020 |  19:51 ⇒ 20:02 | Izvor: RTRS

Prijedlog zakona o izboru sudija biće upućen u parlamentarnu proceduru

Prijedlog zakona koji će biti upućen u parlamentarnu proceduru definisaće način izbora troje domaćih sudija i prestanak mandata njihovih prethodnika - troje stranih sudija u Ustavnom sudu BiH. Predloženim zakonskim rješenjem biće ispoštovana i jedna od 14 preporuka iz posljednjeg Mišljenja Evropske komisije o članstvu u Uniji. Sačinjena je radna verzija akta, koji će biti predmet usaglašavanja parlamentarnih partija narednih dana.

"Prijedlog zakona o izboru sudija Ustavnog suda BiH prethodno biranih od strane predsjednika Evropskog suda za ljudska prava” naziv je radne verzije akta koji je sačinio pravni tim SNSD-a, na osnovu ranijih dogovora sa predstavnicima HDZ-a.

Prije nego započne svoj parlamentarni put, akt će biti ponuđen i svim ostalim parlamentarnim partijama na usaglašavanje i eventualnu doradu. U inicijalnoj verziji podrazumijeva da troje domaćih sudija kao supstituinte strancima, imenuje Predsjedništvo, a potvrđuje Dom naroda bh. Parlamenta. I to jednog iz Republike Srpske i dva iz Federacije BiH – iz različitih konstitutivnih naroda.

Uz državljanstvo BiH i pravo glasa, substituenti treba da budu “istaknuti pravnici visokog moralnog ugleda”. Stranim sudijama mandat bi prestao danom izbora domaćih, a zakon bi trebalo da stupi na snagu osam dana poslije objavljivanja u službenom glasniku.

- Očekujemo jedinstvenu podršku predstavnika iz Srpske i HDZ-a i očekujemo zaista razumijevanje i otvaranje i stranaka iz Federacije jer se radi o zakonskom rješenju koje je usmjereno ka iskrenom jačanju institucije BiH - rekla je Snježana Novaković  Bursać, predsjedavajuća Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. 

Da nasljednici stranim sudijama eventualno budu birani u entitetskim parlamentima, kakva je aktuelna ustavna obaveza za šest domaćih sudija – dvoje iz Srpske i četvoro iz Federacije – još jedna je mogućnost. Ali ona, prema pojedinim tumačenjima ustavotvornih akata, povlači i obavezne izmjene Ustava BiH, što komplikuje proceduru. Inicijalni prijedlog, međutim, ustavno uporište nalazi u članu šest koje glasi:

- Za imenovanja koja se budu vršila nakon isteka perioda od pet godina od prvih imenovanja, Parlamentarna skupština može zakonom predvidjeti drugačiji način izbora troje sudija koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava.

Kao jedan od razloga za ovakvo zakonsko rješenje u obrazloženju se navodi i vlastiti suverentitet BiH. A upravo suverenitet je omiljena kolokvijalna “zakletva” sarajevskih “stratega” – sve dok na dnevni red ne dođe “ograničenost” stranim sudijskim trojstvom. Stranci u Ustavnom sudu, “zasmetali” su i Evropskoj komisiji kada je u maju prošle godine, reagujući po zahtjevu BiH za članstvo u Uniji – posljednji put “skenirala” stanje u BiH.

Tada su rekli da je potrebno riješiti pitanje međunarodnih sudija u Ustavnom sudu. "Ustavni sud treba biti u stanju da preuzme proaktivnu i nezavisnu ulogu u rješavanju sukoba nadležnsoti. Legitimnost Ustavnog suda mora biti priznata od strane svih vasti, kako bi se osiguralo trajno poštivanje njegovih odluka.”

Poljuljan mnogo puta, legitimitet Ustavnog suda srušen je kao kula od karata onog trenutka kada su sudije pokušale srpski grunt da preknjiže. I otimanjem, BiH obezbijede prve hektare teritorije. Prethodno zbrajane su i jalove, nikad ispoštovane odluke sudija. Јoš od one o konstitutivnosti naroda koja ni u sve kantonalne ustave nije ugrađena a kamoli da je na terenu zaživjela.

Srpski penzioneri još ne primaju penzije tamo gdje su ih zaradili. Vlasnici vojnih stanova, njima ne raspolažu. Srbi godinama tragaju za svojim nestalim članovima porodica, a sarajevski “ustavotvorci” nikako da skinu embargo sa tog dijela ratne drame. Sve su tu neispoštovane, a bajate odluke Ustavnog suda, koji je, kako lider SDA Bakir Izetbegović i nehotice “otkri” postao “mehanizam kojim se ovdje još može nešto napraviti”. A šta je naumio, očekivano, ne navodi u javnim zaključcima stranačkog Predsjedništva.

- O izmjeni strukture ustavnog suda BiH može se razgovarati unutar eventualne reforme kompletnog bh pravosuđa, a strane sudije mogu biti zamijenjene domaćim samo u sklopu šire ustavne reforme, kojom bi se garantovalo funkcionisanje BiH bez bojkota i blokada - rekao je Izetbegović.

Izetbegovićeva šira ustavna reforma, odavno već podrazumijeva ukidanje entitetskog glasanja, sve češće, nekažnjeno spominje se i ukidanje untiteta kao dejtonske kategorije. Јe li posljednja nasilna sudijska “agrarna reforma” u Srpskoj sredstvo za taj cilj sarajevskih patriota, koji na štetu druga dva naroda” svojataju” BiH!?