Dan sjećanja na djecu Istočnog Novog Sarajeva

Prije 25 godina, u tada srpskom naselju Grbavica, mučka ruka snajperiste sa zgrade Lorisa prekinula je posljednju igru lastiša devetogodišnje Nataše Učur i godinu starije Milice Lalović. U vrijeme primirja, u koje su dječije i nevino vjerovale, zlotvori su prekinuli njihovo djetinjstvo, igru, nedosanjane snove. Nataša i Milica sinonim su stradanja djece Srpskog Sarajeva, djece za koje pravde nema.

- Najmlađi učenik je bila Zorica Divčić,upisana u prvi razred, a najstarija Dijana Ćosović koja je poginula u zadnjim napadima na teritoriju Srpskog Sarajeva 1995. godine i njeno svjedočanstvo se danas nalazi u arhivu škole. Poginuo je Vlatko Lale kao i dječak Bozalo - ističe Danijela Mrda, direktora OŠ "Sveti Sava" Istočno Novo Sarajevo.

Niko još nije odgovarao ni za Milicu, ni za Natašu, niti za jedno dijete crnog, i dalje nekompletiranog spiska na kojem ih je sada 123-oje. Meću njima i Milun Tešanović, 18-mjesečni dječak, kojem zajedno sa rođacima Dragomirom i Danijelom, zlotvori nisu dozvolili da odraste.

- To je porodica koja mi je sva nastradala. Ova djevojčica i dječak su živili u Glavogodini, da mi ne može onaj iz federacije reći da je ovo farsa. Ovo nije farsa nego stvarnost i istina. Ova djevojčica i dječak živili u Glavogodini išli su u Kovače u školu, a Milun je bio beba koji je najmlađa žrtva u Istočnom Sarajevu - sa tugom priča Rada Cvijetić.

Prema podacima Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica, tokom Odbrambeno-otadžbinskog rata ubijeno je 585 srpske djece, o kojima niko ne govori i ne piše. Oteti iz naručja majki, a utkani u temelje Srpske, zaslužuju neizbrisiv trag, kažu u Republičkom centru.

- Moramo pisati o stradaloj djeci. Јa ću vam reći da u najavi do kraja godine će Republički centar izdati jednu publikuaciju koja će govoriti o svakom pojedinačno stradalom djetetu, o načinu stradanja svih 585 djece, i da će to biti trajni spomenik i zahvalnost svoj toj djeci - naglasio je Radomir Kojić, direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica.

Njegovanje kulture sjećanja, učenje istorije kao i mladih naraštaja kako da razdvajaju činjenice od falsifikata – zadatak je svih. Na to obavezuju prerano oduzeta djeca, a njih je u Srpskoj skoro šest stotina. Na spisku ubijenih mališana Srpskog Sarajeva, za sada je 123 imena, ali nažalost tragični niz nije konačan – relevantni podaci se i dalje prikupljaju.