latinica  ћирилица
05/06/2020 |  19:13 ⇒ 19:58 | Autor: RTRS

Kako nakon pandemije virusa korona podstaknuti javnu potrošnju (VIDEO)

Podstaknuti ličnu i javnu potrošnju zadatak je kojem u ekonomskoj krizi izazvanoj pandemijom virusa korona nije lako odgovoriti. Ključnu ulogu treba da odigra država. Na koji način mišljenja ekonomskih stručnjaka su različita. Ali svi su saglasni da u ovom trenutku svaki pokušaj smanjenja plata ne bi bio dobar potez.
Radnici - Foto: RTRS
RadniciFoto: RTRS

Do samo prije nekoliko mjeseci planirana ekonomska slika, danas izgleda veoma nerealno ne samo kod nas već u i svijetu. Prihodi su manji, rashodi se povećavaju, a budžetski deficit je zagarantovan. Ekonomska neizvjesnost postoji, pa mnogi očekuju otpuštanje radnika i rezanje ličnih dohodaka. Stručnjaci tvrde to bi sada bila još jedna omča oko vrata domaće ekonomije.

- Kada imamo neizvjesnost, ne smanjujemo plate nego pokušavamo tog radnika ohrabriti - rekao je Saša Stevanović ekonomista.

Otpuštanjem radnika i umanjenjem plata smanjuje se i lična potrošnja. Ako ova potrošnja čini 60-70 procenata svakog ekonomskog rasta, nije teško izvući zaključak šta bi se desilo. Institucije Republike Srpske različitim ekonomskim mjerama pokušavaju sačuvati i radna mjesta i lične dohotke,a i podići javnu potrošnju. Smatraju, za to je neophodno i zaduženje.

- Najveći protivnik zaduženja bio je MMF a kad se pojavila pandemija onda su vladama u cijelom svijetu rekli da su one jedine koje mogu spasiti privredu i da ne idu sa smanjenjem plata i ne gledaju limit zaduženja nego da upumpaju što više novca u privredu što više investicija te da kroz različita davanja bude podignuta javna potrošnja - rekao je Radovan Višković premijer Republike Srpske.

Mišljenja ekonomista su podijeljena kada je riječ o jednokratnoj finansijskoj pomoći građanima. Dok jedni smatraju da kad bi primjera radi, određenu novčanu stimulaciju dali penzionerima, to bi značajno uticalo na povećanje tražnje i lične potrošnje. Drugi tvrde da dugoročno ne bi značilo mnogo.

- Ne bi značilo ništa samo bi se praznila kasa - smatra Aleksandar Ljuboja ekonomista.

Stevanović dodaje da kada bi penzionerima dali 100 -200 maraka to bi značilo 25 do 50 miliona maraka u opticaju.

O tome barem zvanično u Vladi ne govore. Ono što planiraju da urade jeste da privredu do kraja ove godine vrate na nivo prije izbijanja pandemije.

- Kao odgovor na prvi udar virusa na privredu, za mart , april i maj planirano je da izdvojimo 120 miliona maraka za poreze i doprinose minimalne plate i novac za privredne subjekte koji su radili tokom pandemije ali su im značajno smanjeni prihodi - navela je Zopra Vidović ministarka finansija.

U Republici Srpskoj u vrijeme pandemije otpušteno je 5200 radnika , od kojih je skoro polovina bila sa ugovorom na određeno vrijeme. U istom periodu 3.600 je novozaposlenih.