latinica  ћирилица
24/06/2020 |  20:34 ⇒ 20:36 | Autor: RTS

Bećković: Crnu Goru stvorio pjesnik Njegoš, to je dovoljno da bude spasena

Crna Gora je dio poezije i djelo poezije, nju su stvarali najveći pjesnici koji su govorili o jeziku, rekao je akademik Matija Bećković za RTS.
Matija Bećković - Foto: RTRS
Matija BećkovićFoto: RTRS

Bećković je, gostujući u Beogradskoj hronici, rekao da su najveće komplimente srpskom jeziku davali stranci.

- Veliki poljski pjesnik Adam Mickjevič je kazao da je srpski po svojoj melodioznosti italijanski među slovenskim jezicima. A Laza Kostić, recimo, ko je opjevao Crnu Goru, rekao je da srpski jezik spada u tri najvažnija jezika na svijetu, a najljepši je od svih - rekao je Bećković.

Navodi da je grandiozna melodija stvorila srpsku narodnu poeziju i zadivila čitav svijet, i da smo preko nje ušli u Evropu.

- Kada je Gete čitao čitao naše narodne pjesme, on je rekao da narod koji ima takvu poeziju zaslužuje bolju istorijsku sudbinu i da ne zaslužuje da bude rob - rekao je Bećković.

Akademik je rekao da je Crnu Goru stvorio pjesnik Petar Drugi Petrović Njegoš, koji je sada aktuelniji nego onda kada je pisao.

- To je dovoljno da ona bude spasena i da borba protiv te i takve poezije bude uzaludna, pogotovo kad dobija iracionalne oblike - rekao je Bećković.

Bećković je, govoreći o poeziji, rekao da je danas važnije kojim jezikom govorite nego šta govorite.

- Ali uprkos tome, poezija preživljava, jer mi smo pejsnički narod. Možda jedinstven u svijetu i želja za poezijom u našem narodu nikad nije umrla. Pa i sada, kad se čini da niko ne piše i ne čita, pojavili su se mobilni telefoni na kojima piše i ko nikad nije pisao - naveo je Bećković.

On je dodao da je pjesnik sin jezika.

- Јezik je naša nevidljiva crkva, još nerazorena i nepodijeljena, svaka riječ u njoj je samojavna ikona radi našega spasa objavljena. Tebalo bi sačuvati svaku riječ - rekao je Bećković.

Ističe da to nije lako u naše doba kada su mali jezici na neki način ugroženi i zamijenjeni komunikacijom od sto riječi na jednom jeziku kojim se svi sporazumijevaju.

- Ali poeziju nikad niko nije pisao, sem na maternjem jeziku. Tako se ona i zove maternji jezik čovečanstva - rekao je akademik.