Na području Semberije pojačane mjere na sprečavanju pojave i širenja bjesnila

Bjesnilo je globalni zdravstveni problem. Od ove opake bolesti ,prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, godišnje oboli i umre više od 50.000 ljudi. Liječenje jedne od najstarijih bolesti, za koju se zna više od 4.000 godina je nemoguće, a ishod fatalan.

- U toj furioznoj formi gde imamo sve simptome bjesnila, primjetno je da pas grize neobične predmete, pojačana salivacija, strah od vodem, strah od svjetla. To su neki simptomi koji postavljaju sumnju na bjesnilo. Defitinitivna dijagniza bjesnila se postavlja uzimanjem uzorka moždanog tkiva i nošenjem u referentnu laboratoriju - rekao je doktor veterinarskih nauka Srđan Pantić.

Najbolja preventiva je vakcinisanje i čipovanja pasa. Od 750 popisanih pasa lutalica, prošle godine čipovano je samo 40, podaci su jedne od bijeljinskih veterinarskih stanica.

- Svijest građana je nažalost takva, pošto to građani to plaćaju, nekih 40 maraka je njima skupa pa mali broj građana vakcinišu i čipuju. Apelujem na građane ako znamo da sa vakcinacijom nećemo imati bjesnila, da građani vakcinišu i čipuju svoje pse - izjavio je veterinarska stanica i azil "Franko DŽep" Blagoje Popović.

U podizanju svijesti o važnosti edukacije i načinima sprečavanja i zaštite od bjesnila, važnu ulogu imaju i lovci i lovočuvari. To je i jedan od zadataka Lovačkog saveza Republike Srpske , koji okuplja 25.000 članova.

-  Mi ćemo sada nakon ovoga izvući pouku da ni jedan lovac ni za jednu lovnu sezonu neće moći dobiti lovni karton dok ne donese dokaz o vakcinaciji svog psa od bjesnila, a naravno i od drugih bolesti - poručio je sekretar Lovačkog saveza Živojin Lazić.

Iz veterinarske inspekcije Grada Bijeljina upozorili vlasnike pasa da su, u skladu sa Zakonom o veterinarstvu Republike Srpske, obavezni da vakcinišu pse protiv bjesnila. Oni koji se toga ne budu pridržavali biće kažnjavani od 500 do 1500 KM, a u slučaju bjesnila životinje, predviđena je i krivična odgovornost za vlasnika psa.