Bilećko jezero - biser Hercegovine (VIDEO)
Bistra voda, izuzetno bogata ribom, pravi je raj za ribolovce. U vrelim ljetnim danima, Bilećani i putnici namjernici na obalama ovog jezera nalaze osvježenje od ljetnih vrućina.
Veličinu i širinu Bilećkog jezera u potpunosti ne možete sagledati ni sa obližnjih brda, pa Bilećani s ponosom kažu da je to hercegovačko more.
Ovaj biser u kršu je akumulacija napravljena za potrebe sistema hidroelektrana na Trenjišnjici, početkom šezdesetih godina prošlog vijeka. Sa površinom od oko 33 kvadratna kilometra najveće je vještačko jezero na Balkanu.
Nikola Bajević, direktor Turističke organizacije Bileća, kaže da najviše posjetilaca i ribolovaca, ali i izletnika sa čamcima ima u jutarnjim i popodnevnim časovima.
- Do ove godine, dok nije izbila epidemija, bilo je i mnogo stranih turista koji su ovdje kampovali i išli u lov i ribolov - priča Bajević.
Mnogi ovo "hercegvovačko more" smatraju za pravi raj za ribolovce, pa tako na vode Bilećkog jezera dolaze ribari iz Hercegovine, a u toku ljetnih mjeseci i strani ribolovci. Prava je oaza za sportske ribolovce, za one za koje je izazov lov na pastrmku, šarana ili kapitalne primjerke soma i do 120 kilograma. A neće ostati uskraćeni ni oni koji jednostavno vole uživati u pogledu na kristalno bistru vodu.
Ako se umorite od ribolova, spas od ljetnih vrućina možete potražiti na nekom od kupališta.
Bilećani ovo jezero ne žele da porede sa morem, jer im je, kako ističu, ovdje ljepše. Topla i čista jezerska voda, mir i tišina. U to su se uvjerili i učesnici plivačkog maratona, koji je, upravo sa ciljem da se promoviše sport, ali i turistički potencijale Bilećkog jezera, organizovan u posljednje dvije godine.
Kao cijela Hercegovina, i okolina jezera je prava riznica kulturno-istorijskog nasljeđa. Stećci iz doline Trebišnjice prije gradnje brane i potapanja ove doline, izmješteni su nadomak Bileće i tako je stvorena najveća vještačka nekropola stećaka u BiH.
U posjetu Bilećkom jezeru može se uvrstiti i obilazak manastira Dobrićevo, posvećen Vavedenju presvete Bogorodice, koji je kamen po kamen, takođe prije potapanja Zavođa, izmješten sa prvobitne lokacije.