Srpska i dalje gazduje svojima šumama; Ustavni sud traži zakon na nivou BiH (VIDEO)
Iz Ustavnog suda su poručili da je ova kao i prethodne odluke obavezujuća. Iako tvrde da žele da budu što transparentiniji prema javnosti u svom radu, nisu željeli da kažu da li je odluka donijeta jednoglasno. RTRS-u je potvrđeno da su dvojica srpskih sudija izdvojili mišljenje.
Preglasavanjem sudija Zlatka Kneževića i Miodraga Simovića, Ustavni sud BiH nastavio je neslavnu praksu donošenja po Republiku Srpsku štetnih odluka, na bazi većinskog odlučivanja i ignorišući mišljenje sudija koje je u taj Sud delegirala Srpska.
- Prema našim pravilima zabranjeno je iznositi, ko je sudac izvjestilac i kako je ko glasao - rekao je Mato Tadić predsjedavajući Ustavnog suda BiH.
Kao da nije bitno što su odluku kojom se osporava vlasništvo Republike Srpske nad milion i 200.000 hektara šuma donijela bošnjačke sudija sa dugododišnjim stažom u SDA, zajedno sa hrvatskim i troje stranih sudija. U obrazloženju su se pozvali na kako je to rekao i sam sudija Mirsad Ćeman famoznu odluku U 1/11 iz 2012-te, a ne što bi bilo očekivano recimo na neki član Ustava BiH. Nisu jer nema tog člana koji kaže da je BiH vlasnik imovine.
- Poenta je sljedeća, da je Ustavni sud zaključio ovlašten i pozvana PS BiH da donese zakon i onda uredi koji nivou u BiH ima i koliko vlasništva nad u konkretnom slučaju nad šumama - smatra Ćeman.
A dok PS BiH ne donese traženi zakon što je u uzavrelim i komplikovanim odnosima u BiH gotovo nemoguća misija, ko je vlasnik šuma u Srpskoj pitali smo sudije Ustavnog suda.
- Šume su kao i poljoprivredno zemljište tamo gdje jesu, niko ih neće fizički prenijeti. Upravljaće kao i do sada , kako su upravljali i brinuli se o tome i ranije. Mora se naći način, rješenje šta će biti na razini države ili neće biti ništa, to nije naše pitanje, to je pitanje za Parlament - naveo je Mato Tadić predsjedavajući Ustavnog suda BiH.
Kao što je teško pojmiti da je u trenutnoj političkoj situaciji moguće usvojiti takav zakon, tako je teško i do dogovora o odlasku stranaca iz Ustavnog suda. Moldavski sudija Tudor Pantiru izbjegao je direktan odgovor na to pitanje, umjesto toga nudi novi način izbora sudija, bez etničkog kriterijuma, zanimljivo niko od prisutnih sudija nije reagovao.
- Biću otvoren , iskren na ovom ustavnom okviru u BiH sve pozicije u Ustavnom sudu moraju biti popunjene ne na etničkim već profesionalnim kriterijumima - kaže Pantiru.
Ustavni sud BiH je zasjedanjem u Mostaru uveo praksu da održava sjednice mimo sjedišta. Iznijet je podatak da je svega osam neizvršenih odluka Ustavnog suda i da se najviše njih odnosi na PS BiH.
Na najnoviju odluku Ustavnog suda, Republika Srpska daće parlamentarni odgovor.
Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik pozvao je donosioce odluka da se okupe u Narodnoj skupštini i ponište sve što je izvan Ustava i Dejtonskog sporazuma.
Državni udar, antidejtonski atak na Srpsku i njene Ustavom definisane nadležnost - tako je predsjednica Srpske Željka Cvijanović ocijenila odluku Ustavnog suda.
Predsjednik Narodne skupštine Srpske Nedeljko Čubrilović ističe da Srpska treba da kaže da je došao kraj odlukama, koje se "donose, uz podršku dijela stranaca".
Iza pravno neosnovane i politički motivisane odluke stoji pokušaj otimanja imovine Republike Srpske, ocjenjuje ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Boris Pašalić i navodi da je riječ o milion hektara, vrijednih više od sedam milijardi maraka.
Predsjednik SDS-a Mirko Šarović mišljenja je da će najnoviji potez Ustavnog suda destabilizovati situaciju u BiH. U PDP-u smatraju da ova odluka nije pravni akt, nego političko nasilje, a u DNS-u da da ne postoji sud koji Srpskoj može oteti njenu imovinu i resurse.
Da BiH nema, niti može imati svoju imovinu izričit je i profesor Ustavnog prava Siniša Karan. Za RTRS podsjeća da je Ustav BiH, odnosno Aneks 4 Dejtonskog sporazuma, jasan u dijelu u kome pobraja nadležnosti zajedničkih organa BiH i u tvrdnji da sve ostale nadležnosti pripadaju entitetima.
Za profesora Ustavnog prava Radomira Lukića odluka je očekivana, ako se u obzir uzmu raniji postupci Ustavnog suda koji su se odnosili na javna dobra. Istina je da Ustav, kako kaže, predviđa mogućnost zasnivanja takozvanih dodatnih nadležnosti, međutim.