Vrata institucija Srpske zatvorena za Kristijana Šmita (VIDEO)

Sa njim, niko od zvaničnika Republike Srpske nije razgovarao.

Legitimitet visokog predstavnika, koji nije dobio ni u Savjetu bezbjednosti, pokušao je da traži u institucijama BiH, sa sjedištem u Banjaluci.

Upravo onim, koje su predmet političko-pravne borbe Republike Srpske za vraćanje oduzetih nadležnosti.

U Banjaluku je kao svaki drugi građanin dobrodošao, poruka je iz Srpske nakon njegove posjete. Vrata institucija Republike Srpske zatvorena su za Kristijana Šmita.

Tražio je sastanak sa predsjednicom Republike Željkom Cvijanović, ali se nije desio, jer ga Srpska ne priznaje kao visokog predstavnika.

Slučajno ili ne, prva adresa Uprava za indirektno oporezivanje, jedna od oblasti u kojoj Srpska traži vraćanje nadležnosti.

O čemu je iza zatvorenih vrata razgovarano nije poznato.

Vrata za novinare bila su zatvorena.

Iako je uporno ignorisao da odgovori na pitanje novinara RTRS, da li je sastanak tražio i sa nekim drugim liderima u Banjaluci, Šmit je ipak rekao da se, iako ga Republika Srpska ne priznaje kao visokog predstavnika u BiH, on tako osjeća.

Šmitovo ponašanje stručnjaci za međunarodno pravo nazivaju autističnim i ignorantskim, a posjetu zajedničkim institucijama nazivaju očajnim pokušajem Šmita, da nađe neku rupu kroz koju bi se provukao i legalizovao status visokog predstavnika u BiH.

- Očekivati da će ga predsjednica Srpske primiti nakon Savjeta bezbjednosti, nakon jasnih stavova Republike Srpske, je bilo suludo. Ono što je očigledno ovdje, je da posjeta tačno određenim institucijama - UIO i Agenciji za lijekove BIH, koje su predmet političko pravne borbe Srpske za vrađanje nadležnosti, jeste bila neka vrsta podrške tim zajedničkim institucijama u BiH, gdje on hoće da kaže da one postoje i da su one jedino za njega legalne - istakao je Željko Budimir,

Što je iz OHR-a i potvrđeno nakon Šmitovih posjeta - Upravi za indirektno oporezivanje BiH, IDEII-Agenciji za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH i Agenciji za lijekove BiH. O otetim nadležnostima Srpskoj nije želio da razgovara - ali jeste o najavi Srpske da će formirati svoju Agenciju za lijekove. I to cinično.

- Da li mislite u Republici Srpskoj postoje neke druge bolesti koje napadaju sve druge, osim Bošnjake? Јa ne mislim tako - rekao je Šmit.

Јavnost je ostala uskraćena i za informaciju o čemu je Šmit razgovarao sa direktorom Agencije za lijekove BiH, Aleksandrom Zolakom.

Ali ono što je svima poznato, jeste kriza u vezi sa kiseonikom, koju je Zolakova agencija proizvela.

Za profesora Željka Budimira Šmitova posjeta agenciji i PDP-ovom direktoru Aleksandru Zolaku nije slučajna, jer je Srpska najavila da će forimarati svoju Agenciju.

- To je u nadležnosti Srpske, i od nje se očekuje da u socijalnom i zakonskom pitanju zaštiti svoje građane, da ne smiju da budu taoci sarajevske politike koja diktira čak i takve odluke kao što je bezbjednost građana Republike Srpske - naveo je Budimir.

Sada je od velike važnosti da u Republici Srpkoj svi shvate da političko-pravna borba za vrađanje dejtonskih nadležnosti ima svoj ustavni osnov, te da Kristijan Šmit nije izabran u skladu sa Ustavom i međunarodnim pravom, i kao takav nikada neće biti prihvaćen kao politički akter u Srpskoj i BiH, zaključio je Budimir.