Pustinja kod Valjeva - drevni manastir zagonetnog imena (VIDEO)
- Freskopis i period nastanka sigurno su tu imali uticaj. Znamo da su monasi Svete Gore prebjegli na Ovčar i Kablar i Ovčarsko-kablarsku klisuru, koja se još naziva Nova Sveta Gora. Manastir Blagovještenja mnogo podsjeća na Pustinju i obrnuto. To je možda razlog zašto je Ava Јustin rekao - Ko nije bio na Svetoj Gori, neka dođe u Pustinju - rekao je protonamjesnik Slobodan Aleksić iz eparhije valjevske.
Živopisan je krajolik gdje je manastir Pustinja podignut. Nepristupačan je put. To je oduvijek tako bilo, tako je i danas.
- Tako je. Manastir Pustinja nalazi se nedaleko od sela Poćuta, na putu od Valjeva ka Bajinoj Bašti, podno planine Јablanik i pored same rijeke Јablanice, sa njene desne strane. Predanje kaže da su trojica braće iz svetorodne loze Nemanjića podigla tri manastira, Ćelije, Јovanju i Pustinju. To je zasigurno tako, jer se nedaleko od samog manastira nalazi i rudnik Nemanjića. To je jedan od dokaza da su Nemanjići bili prisutni na ovim područjima. Njihova želja, njihov trud pogotovo u vrijeme kralja Dragutina, koji je kao sremski kralj upravljao ovim krajevima, bio je briga o duhovnom uzrastanju i obnovi našeg naroda. To je jedan od razloga da na ovom mjestu podignu crkvu, manastir posvećen Vavedenju Presvete Bogorodice - rekao je Aleksić.
O manastirskoj crkvi građenoj u starom raškom stilu narod je volio da ispreda priče, koje su, posmatrano iz današnjeg ugla, ipak nadživjele mnogo toga što je ljudskom rukom oblikovano.
- Predanje kaže da su dvojica braće vidjevši ovaj prelijepi hram, rekla trećem bratu - Pusta ti bila. Naravno u pozitivnom smislu. Ali, sam teren i samo mjesto podsjeća, zaista, na jednu pustinju. Možemo doći do zaključka da naziv Pustinja dolazi od pustinjačkog načina života, monaštva, otšelničkog načina življenja, jer nedaleko od samog manastira nalaze se kao u manastiru Ćelije, pećinice i mjesta, gdje su se monasi podvizavali - protonamjesnik Slobodan Aleksić, Eparhija valjevska.
Prvi pisani trag o manastiru Vavedenja Presvete Bogorodice moguće je pronaći u turskim spisima s kraja 16. vijeka. Riječ je o porezu koji je ovaj srpski manastir imao da plati.
- Migracijom stanovništva i dolaskom ljudi da rade u rudniku, nedaleko od samog manastira, dolazimo do zaključka i podatka da su stanovnici i Srbi iz okoline Prijepolja i Priboja došli u ove krajeve. Podno Zlatibora nalazimo manastir koji se zove Pustinja i jedno selo, koje se zove Rebelj. Mnogo je sličnosti, jer u blizini ovog manastira, koji nosi naziv Pustinja, par kilometara odavde nalazi se takođe selo Rebelj. Možda je ovo najpouzdaniji izvor o nastanku naziva za manastir - dodao je Aleksić.
Kao spomenik kulture od velikog značaja, srednjovjekovne umjetnosti i zidnog slikarstva Srbije, manastir Pustinja stavljen je pod zaštitu.
- Priprata hrama Vavedenja Presvete Bogorodice u manastiru Pustinja datira od sredine 19. vijeka. Putopisac Јoakim Vujić 1826. godine nigdje ne spominje dozidanu pripratu, već u svojim spisima navodi samo malu, jednobrodnu građevinu zidanu u raškom stilu, posvećenu Presvetoj Bogorodici. Napominje da je ovdje postojao trijem. Priprata crkve dozidana je oko 1840. godine. Nekadašnji trijem štitio je freske od kiše, snijega i svega što bi im naudilo. Onaj ko bi obišao ovčarsko-kablarske manastire i manastir Blagovještenja, kada bi vidio manastir Pustinju imao bi osjećaj da je došao na isto mjesto. Manastir Blagovještenja sačuvao je trijem, dok, nažalost ova bogomolja taj trijem nije sačuvala. Bio je to odgovor Turaka na učestvovanje našeg naroda i naše zemlje u Austrijsko-turskom ratu. Freskopis današnje priprate, odnosno zapadnog zida i zapadnih vrata potiče iz 1622. godine, kada je hram oslikan - kaže protonamjesnik Slobodan Aleksić, Eparhija valjevska.
Priprata je odvojena vratima od lađe crkve. Јedan od dokaza da je ova bogomolja iz doba Nemanjića su dva stepenika. Kamen toliko može uglačati samo viševijekovni protok vremena i ljudi.
U uvodnom dijelu govorili smo o poređenju Svete Gore sa manastirom Pustinja. Svetogorski manastir Hilandar i Pustinju povezuje i ista slava, Vavedenje Presvete Bogorodice. Veliko je poštovanje prema Majci Božijoj Presvetoj Bogorodici u srpskom pravoslavnom narodu. Postoji materijalni dokaz. U niši, udubljenju na spoljnjem zidu hrama nalazi se freska Presvete Bogorodice sa Hristom Mladencem, pred kojom se narod pobožno, skrušeno moli kroz vijekove.
- Svima nam je poznata veza Svete Gore i Nemanjića. Sveti Sava nam je ostavio put i pravilo vjere, obraz krotosti. Nije čudo da su svetogorski monasi u doba Nemanjića imali uticaj na tradiciju zidanja hramova i posvećivanja istih Presvetoj Bogorodici. To je još jedan od dokaza da ovaj hram potiče iz perioda Nemanjića. Obrazac i uzor svima nama jeste Sveti Sava i jeste manastir Hilandar, koji je bio, jeste i biće naša duhovna košnica, a Majka Božija je uvijek zaštitnica i putevoditeljka našeg roda bila kroz vijekove - istakao je Aleksić.
Nekada manastir muškog tipa, Pustinja je danas zajednica monahinja, koju vodi vrijedna igumanija, mati Nina. Monahinje se u ovoj svetinji podvizavaju, Bogu mole, dočekuju vjernike i putnike sa svih strana, te bave uobičajenim poslovima u manastirskoj ekonomiji. Ko god je došao u Pustinju na poklonjenje, probao je i med, čisti proizvod pčela iz košnica u manastirskom kompleksu, ušuškanom podno Valjevskih planina.