Suđenje Mahmuljinu: Reprodukovano unakrsno ispitivanje zaštićenog svjedoka Tužilaštva
Suđenje je nastavljeno reprodukcijom iskaza svjedoka Tužilaštva, koje je bilo zatvoreno za javnost.
Tokom prvostepenog postupka, ovaj svjedok je rekao da je Odjeljenje analitike u okviru Službe bezbjednosti Trećeg korpusa u kojem je bio angažovan, prikupljalo sve podatke iz oblasti bezbjednosti, koje su prosleđivali nadređenom Salihu Spahiću, ističući da se nisu bavili operativnim radom na terenu.
Svjedok je rekao da on lično nije imao neposredan kontakt sa komandantom korpusa Sakibom Mahmuljinom, već da su sa njim kontaktirali nadređeni po stručnoj liniji, pomoćnici komandanta za bezbjednost Ekrem Alilhodžić ili Agan Hasanagić.
Zaštićeni svjedok je tvrdio da njegovo odjeljenje nema nijednu informaciju o zatvorenicima koji su bili u logoru Odreda "El mudžahedin" i da nikada nije zaprimio nijednu pisanu informaciju iz odreda.
Prema njegovim riječima, informacija o tome su dolazile "paketom veze", odnosno šifrovanim telegramima, koje bi komandant bezbjednosti dobio i signirao šta treba dalje raditi na osnovu dobijene informacije.
On je izjavio da nije imao nikakvu informaciju o operativnoj akciji "Vranduk", navodeći da su po njenom okončanju zapečaćenu kovertu uložili u raf.
Tokom operacije "Farz" u septembru 1995. godine, zaštićeni svjedok je rekao da je Mahmuljin bio na isturenom komandnom mjest u Lukama, kao i Agan Haseljić koji ga je zastupao.
Svjedok je potvrdio da je po naredbi komandanta Glavnog štaba Јusufa Јašarevića razgovarao sa nekim zarobljenim srpskim vojnicima iz Prnjavora, koji su prebačeni u zatvor u Zenici. Rekli su mu da su ih mudžahedini maltretirani, o čemu je sačinio zabilješku i proslijedio nadređenom Aganu Hasanagiću.
Izjavio je da ne zna šta se nakon toga desilo, dodavši da je Služba bezbjednosti bila dužna da podnese krivičnu prijavu protiv počinilaca.
Međutim, istakao je da to niko nije mogao da provjeri tu informaciju jer pripadnici odreda "El mudžahedin" nikome nisu dozvoljavali da uđe u njihov logor.
Na pitanje optuženog Mahmuljina, svjedok je rekao da se komandantu ne podnose informacije koje nisu provjerene iz najmanje dva izvora.
Sud BiH je 22. januara prošle godine prvostepenom presudom osudio Mahmuljina na jedinstvenu kaznu od deset godina zatvora za zločine nad zarobljenim srpskim civilima i vojnicima na području Zavidovića i Vozuće 1995. godine.
Tužilaštvo se žalilo na visinu izrečene kazne Mahmuljinu za ubistva zarobljenih pripadnika Vojske Republike Srpske i nečovječno postupanje prema zarobljenicima, civilima i ranjenicima u prvostepenom postupku, dok se odbrana žalila po svim osnovama, uključujući bitne povrede krivičnog postupka, te pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje.
I Tužilaštvo i odbrana predložili su reprodukciju više dokaza, ali je Sudsko vijeće procijenilo da je neophodno ponovo saslušati iskaze osam svjedoka, pet po prijedlogu Tužilaštva i tri koje je predložila odbrana.
Naredno ročište, prema ranije utvrđenom rasporedu, zakazano je za utorak, 25. januar.