Obilježeno 26 godina od egzodusa 120.000 Srba iz Sarajeva (VIDEO)
Svaki peti poginuli borac za odbranu Republike Srpske, stradao je na sarajevskom ratištu. Napuštajući svoja vijekovna ognjišta mnogi su se odlučili da premjeste posmrtne ostatke članova svojih porodica.
Mitropolit dabrobosanski Hrizostom rekao da na Malom Zejtinliku počivaju oni koji su se borili za slobodu, mir i jedinstvo srpskog naroda i da im zato i priliči da počivaju tu u miru.
Vladika je podsjetio na tešku sliku 1996. godine izmještanja sarajevskih Srba iz rodnih sela i zavičaja.
- Slika sarajevske golgote je skoro pa istovjetna slici albanske golgote, kada se srpska vojska sa svojim narodom povlačila preko albanskih gudura sve do Јonskog mora da bi stigli na ostrvo slobode Krf - rekao je mitropolit.
Na vječnoj straži, među gotovo hiljadu prenesenih i ukopanih na Malom Zejtinliku, vječni mir pronašao je i stradali sin Marice Đuke. Kaže da nije htjela, a ni smjela ostaviti mrtvog sina u Ilijašu, pod nogama neprijatelja.
- Gore bilo kad sam ga sahranjivala drugi put nego prvi put.. Šta da vam kažem, nemam šta vam više pričati, to je bilo dijete - kaže Marica.
Poučeni stradanjima u Drugom svjetskom ratu Srbi iz Sarajeva preuzeli su odgovornost i stali na odbranu otadžbine, ognjišta vjere i časti. Naročito se isticala po hrabrosti i žrtvama Ilijaška brigada.
Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Duško Milunović rekao je da je jedan od od oficira Unprofora, koji je bio naklonjen Srbima, došao da im kaže da izvuku svoje žene i djecu sa tog područja jer se na njih sprema sila koju neće moći da izdrže i koja će uništiti sve pred sobom - njihova ognjišta i njihove najmilije.
Prema njegovim riječima, Ilijašani su ostali na položajima, potukli su do nogu neprijatelje i ko zna koji put pokazali da nije važno kakva te sila napada, već je kakvu svetinju braniš.
Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović rekao je da srpski narod treba da čuva svoju tradiciju i da obilježava važne događaje u svojoj istoriji, a jedan od njih je i egzodus sarajevskih Srba.
- Rijetki su primjeri u istoriji kada su ljudi nosili svoje mrtve, bježeći od onih sa kojima su do juče dijelili neko zajedništvo - rekao je Čubrilović.
Egzodus Srba iz Sarajeva treći je po brojnosti, nakon egzodusa Srba iz Hrvatske i sa Kosova i Metohije. Ono što je odbranjeno u ratu, prepušteno je drugima u miru i stavljeno u zalog opstanka Republike Srpske.
- To je sigurno bio jedan pečat na stvaranje Republike Srpske. Da nije bilo tako, pitanje je kakva bi ova Republika bila i u kakvoj bi Republici živjeli - rekao je Đoko Lalić iz Boračke organizacija Sokolac.
I danas je ponovljeno da koliko Srbi traju na ovim prostorima, toliko traju i nastojanja da se oni zatru, ako ne sasvim, onda barem svedu na mjeru i prostor koji drugima odgovara. O tome svjedoči i Dejtonski mirovni sporazum kada je pet opština Srpskog Sarajeva pripalo Federaciji BiH, drugih pet je podijeljeno tako što su Srbima pripala uglavnom nenaseljena i seoska područja.