Destimulisati izvoz rezane građe

Јedan od zaključaka je da je zbog velikog izvoza rezane građe bukve i hrasta iz BiH, kao i smanjenih količina uvoza iz Ukrajine, neophodno donijeti ekonomsku mjeru destimulisanja izvoza rezane građe ili taksu na izvoz.

Ta sredstva, kako se ističe, treba usmjeriti u aktivnosti na unapređenju šumarstva - deminiranje, izgradnju i razvoj šumskih puteva u svrhu zaštite od požara, te na pošumljavanje, saopšteno je iz Spoljnotrgovinske komore BiH.

S obzirom na to, da BiH ima vlastitu proizvodnju električne energije, učesnici seminara su istakli da bi trebalo privremeno obustaviti izvoz električne energije i sve usmjeriti za potrebe privrede i građana, ali po izvoznim cijenama nižim nego za domaće tržište.

- Zbog velikog izvoza drveta za ogrev korisno bi bilo donijeti taksu, koja će destimulisati izvoz drveta za ogrev. Na taj način bi se sačuvalo drvo za potrebe građana - drvo u oblicama i cjepanicama, što bi bilo veoma bitno u ovoj energetskoj krizi - istakli su predstavnici kompanija drvnog sektora u BiH.

Na seminaru je bilo riječi i o zahtjevima zelenog sertifikovanja, gdje su istaknute prednosti korištenja drveta u gradnji i prirodnih materijala za oblaganje - ovčije i mineralne vune, te slame, u odnosu na stiropor, jer prirodni materijali pozitivno utiču na zdravlje ljudi, duže traju i štede energiju, mada su nešto skuplji.

- Zeleno sertifikovanje je u zemljama EU zakonski uređeno, dok u BiH nisu doneseni potrebni propisi, tako da privrednici moraju lobirati kod organa vlasti da se ova oblast zakonski reguliše - rečeno je na seminaru.

Kada je riječ o unapređenju konkurentnosti drvne industrije i industrije namještaja u BiH, rečeno je da se moraju napraviti dobre procjene prije ulaganja u novu opremu i investiranje, jer se često dešava da se nabavi oprema, a da ne postoji obučeni kadar, što uzrokuje više štete.

U okviru prezentacije "Trendovi drvnog sektora BiH u periodu od 2019. do 2021. godine", sekretar Asocijacije drvne industrije i šumarstva pri Spoljnotrgovinskoj komori Selma Bašagić navela je da ova grana privrede ostvaruje suficit u međunarodnoj razmjeni, koji se povećava svake godine.

Ona je ponovila da je lani izvoz iznosio 1,7 milijardi KM ili 30,2 odsto više nego 2020. godine, a 28,5 odsto više nego 2019, da je učešće izvoza finalnih proizvoda bilo 50,1 odsto u 2019. i 52,6 odsto u prošloj godini, te da je pokrivenost uvoza izvozom bila 346 odsto.

Prema njenim riječima, najznačajnija izvozna tržišta bila su Njemačka, Hrvatska, Italija, Srbija, Holandija, Austrija, Švajcarska, Slovenija, Češka, Švedska, Kina, Danska, Albanija i Belgija.