latinica  ћирилица
21/05/2022 |  09:30 ⇒ 09:33 | Autor: SRNA

Srpski akademici: Dokument hrvatske Akademije "bezobrazluk i apsolutna ucjena"

Akademik Vasilije Krestić ocijenio je da dokument hrvatske Akademije nauke i umjetnosti u kom traži da Srbija prije ulaska u EU ispuni niz zahtjeva, između ostalog da se odrekne "velikosrpske propagande", "mita o Јasenovcu" i odnosa prema Alojziju Stepincu, predstavlja apsolutnu ucjenu i bezobrazluk.
Akademik Vasilije Krestić - Foto: RTRS
Akademik Vasilije KrestićFoto: RTRS

Krestić je rekao da taj hrvatski bezobrazluk urađa plodom, što ga iznenađuje i zbunjuje.

- To je apsolutno hrvatska ucjena. Međutim, malo ko uzvraća istom mjerom. Kakva velika Srbija, koje teritorije mi tražimo? Njihova se država zasniva na "veliko-povijesnom pravu" koje veliča velikohrvatsku politiku. Oni ni danas ne odustaju od toga, a to je stvaranje velike, etnički čiste koliko je moguće katoličke države - rekao je Krestić za Večernje novosti.

On je naveo da oni hoće da optuže Srpsku pravoslavnu crkvu i da vrate "hrvatsku pravoslavu crkvu", što je čista ustaška ideologija.

- A, čime oni nama udovoljavaju, ukidanjem ćirilice, sistemskim smanjenjem srpskih žrtava - rekao je Krestić i napomenuo da mu se čini da Srbi negdje prave ustupke takvim bezobrazlucima zbog ulaska Srbije u EU.

Akademik Matija Bećković je poručio da bi se sa Hrvatima lakše dogovorili kada oni sa Srbima ne bi razgovarali "kao pretpostavljeni".

Akademik Ljubodrag Dimić naglasio je da bi i razumio da je to navela neka politička organizacija, ali da ovakvi istupi političkog karaktera ne pripadaju instituciji dugog trajanja kakva je Hrvatska akademija nauka i umjetnosti.

Hrvatska akademija nauka i umjetnosti usvojila je Dokument o zaštiti nacionalnih interesa u vezi sa ulaskom zemalja regiona u EU, u kojem se zahtijeva od Srbije, da bi nastavila proces evrointegracija, da "prestane sa podsticanjem neprijateljstava prema Hrvatskoj, te da se odrekne velikosrpske propagande, "jasenovačkog mita" i odnosa prema Alojziju Stepincu.

Na spisku je i pitanje granice na Dunavu koja je, prema mišljenju hrvatskih akademika, pogrešno određena, ali i "potreba definisanja Srpske pravoslavne crkve u Hrvatskoj" i niz ostalih zahtjeva.