Dobra zarada od kamata i naknada - bankarski sektor ostvario 158 miliona KM prihoda (VIDEO)
Stalni rast cijena raznih i uvođenje novih kamata postao je trend na kojem, tvrde poznavaoci, cijeli sektor odlično zarađuje.
Naknada za elektronsko bankarstvo, vođenje računa i kartica – to je paket koji je Danijela Milanović ugovorila sa svojom bankom.
- Šest maraka je mjesečno, puta 12 mjeseci, to je 72 marke, plus za svaki račun koji uplatim je 60 pfeninga transakcija - pojasnila je Milanovićeva.
Da bi moglo jeftinije, smatra, moglo bi. Banku ipak ne mijenja, jer ni ostale ne nude bolje, a naknade se samo drugačije zovu. Ekonomski analitičari kažu – umnožavanje i poskupljenje naknada dešava se iz jednog razloga – ostvariti što je moguće veći profit.
- Kada je kamatni prihod počeo da opada došlo je do paralelnog rasta cijena svih mogućih naknada, izmišljanja novih naknada. To su naknade za vođenje računa ovakvog ili onakvog kreditnog računa, osiguranja, zavržavanja jedne rate kredita koja se odbija unaprijed i tako unedogled. Zaista jedan kreativan model za uzimanje novca od klijenata - naveo je Aleksandar Ljuboja, ekonomski analitičar.
Nakon radnog vijeka provedenog u bankarskom sektoru, Radovan Bajić smatra - tržište treba da bude slobodno, ali banke ne bi smjele da zloupotrebljavaju činjenicu da građani moraju da imaju tekući račun. Priznaje da udio nekamatnih prihoda stalno raste, ali i da resorna agencija nema zakonsko pravo da na njih utiče.
- Za očekivati je da će Agencija u tom smislu imati to u vidu, ali da će istovremeno pokušati sa bankama napraviti dogovor koji će značiti svojevrsno umirivanje rasta cijena naknada i eventuelno njihovu korekciju, kao i zabranu uvođenja naknada za pojedine proizvode koji se mogu smatrati povezanim sa postojećim naknadama - istakao je Bajić.
Srbija bi, smatra, bila dobar model.
S jedne strane njihova Narodna banka iskoristila je mandat da naknade umanji za 30-ak odsto i stavi moratorijum na njihov rast u narednih godinu dana. S druge strane, i BiH bi, navodi, trebalo da razmišlja o uvođenju drugih institucija u platni promet, pa bi banke dobile kvalitetnu konkurenciju i same snizile naknade. Da banke često love u mutnom Srđan Marjanović dokazao je prije nekoliko godina, kada je jednu odveo na sud i dokazao da je naknada za obradu kredita već naplaćena u kamati. Banka je vratila naplaćen iznos, a Sud u Brčkom i danas odlučuje na isti način.
Pita se zašto i sudovi na ostalim nivoima BiH ne prihvataju takvu praksu.
- To nisu nikakvi troškovi koje banka prikazuje svojim ugovorima, nego su to čisti prihodi koje banka u svojim knjigovodstvenim evidencijama knjiži na strani prihoda - naveo je Marjanović.
Dok naknade pravdaju stvarnim troškovima i komplikovanim tehnološkim rješenjima, banke svake godine bilježe rekordne prihode. Samo za prvih šest mjeseci ove godine sektor je ostvario prihod veći od 158 miliona maraka i nastavio višegodišnji trend.
Procjena je da trećina prihoda otpada upravo na naknade.
U isto vrijeme, broj zaposlenih u sektoru godinama blago opada, a s njima i troškovi. Bankarske naknade ne ograničava niko, osim konkurencije. Koliko će novca naplatiti od svojih klijenata, zavisi od internih odluka i poslovne politike svake banke.
- Agencija na svojoj internet stranici objavljuje izvještaj, u kojem su prikazane reprezentativne cijene bankarskih usluga svih banaka u Republici Srpskoj, omogućujući na taj način korisnicima finansijskih usluga njihovo poređenje i odlučivanje o istima - navode iz Agencije za bankarstvo Republike Srpske.
Stoga, prije nego se obaveže jednoj, potencijalni klijent trebalo bi makar da provjeri ponude konkurenata.