Karan: Veliki izazovi pred Srpskom
Karan je objasnio da se to odnosi na najvažnija pitanja o statusu Republike Srpske u BiH, koji je narušavan 27 godina.
On je istakao da Republika Srpska slobodno može reći da više ne da svoje nadležnosti i da se otvoreno bori za svoje interese bez ikakve mržnje i oduzimanja od drugih naroda.
Karan je naglasio da je istakao da je Republika Srpska konačno ušla u ustavnu proceduru za konstituisanje vlasti poslije "lakrdije" u vezi sa verifikacijom proteklih izbora.
- Konstituišu se institucije državne vlasti Republike Srpske, to smo radili sa Narodnom skupštinom, predsjednik Srpske radi u punom kapacitetu i prva njegova ustavna odluka je da predloži mandatara - rekao je Karan za Alternativnu televiziju.
Karan je istakao da je Dodik pružio ruku da se stvori široka vlada nacionalnog jedinstvena, što je dobro za budućnost, kao i da svi oni koji podržavaju ovakve politike treba da budu dio Vlade Srpske.
On smatra da imena nisu važna, koliko politike koje treba da ima nova vlada, a o kojima je sa mandatarom i razgovarao predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.
Karan je naveo da pitanje o tome ko je novi ministar unutrašnjih poslova treba postaviti mandataru, ali je dodao da se o tome trenutno vode razgovori.
- Mislim da će se brzo konstituisati vlada. Danas je bio i Kolegijum Narodne skupštine u vezi sa izborom Vijeća naroda Republike Srpske i Doma naroda parlamenta BiH. Do prve polovine decembra trebalo bi da sve bude gotovo - rekao je Karan.
On je naveo da je saradnja sa premijerom i ministrima u proteklom periodu bila uspješna, da nikada nisu imali preglasavanje u Vladi.
- U proteklom mandatu održali smo 196 redovnih i 40, 50 posebnih i telefonskih sjednica, više od 9.000 tačaka dnevnog reda, donijeli smo 20.000 odluka, smjernica i uredbi - rekao je Karan i napomenuo da je sve to rađeno u interesu građana Srpske.
Kada je riječ o novoj Vladi, Karan kaže da je važno da budu nova imena, što podrazumijeva veliku obnovu, ali je ukazao na važnost da se nastavi kontinuitet započetih procesa, u ekonomskoj i socijalnoj sferi.
Karan je ocijenio da je tokom proteklih godina bilo mnogo bezbjednosnih izazova u Republici Srpskoj na koje je MUP dobro odgovorio, ali je napomenuo da se bezbjednost može narušiti političkim djelovanjem.
- Ako kažete da idete mitingovati pred RTRS-om, to je legitimno pravo, ali ako kažete da idete na televiziju Republike Srpske direktno ugrožavate ustavni poredak institucija Srpske i tada ste u krivičnom djelu, a ne u politici - upozorio je Karan, koji je i predsjednik Savjeta za zaštitu ustavnog poretka Republike Srpske.
On je dodao da sve što se svodi na rušilački faktor ulazi u krivičnu sferu.
Karan smatra da je Srpska izopštavanjem obavještajne službe doživjela najveći udar na bezbjednosni sistem.
- Ne samo u smislu što je nemamo, nego zato što smo u obavještajnoj službi BiH dobili protivnika Republike Srpske i ja to moram tako otvoreno reći. Oni se bore protiv Srpske i njene politike i potpuno su se izopštili - rekao je Karan i dodao da je obavještajna služba BiH u potpunosti izvan parlamentarnog nadzora.
Karan je istakao da su u BiH najveći problem, uglavnom, bošnjačke političke elite, kao i da je potrebno voditi računa da kadrovi iz Republike Srpske zauzmu svoje pozicije po ustavnoj podjeli iz 1991. godine i da se na nivou BiH zloupotrebom ovlaštenja vodi spoljna politika.
- Sad se pokazuje šta znače kadrovi na nivou BiH na kojem nema opozicije. Nebitno je gdje rade kadrovi iz Srpske i kojoj političkoj partiji pripadaju, jer oni su partija Republike Srpske na nivou BiH i tu postoji problem - naglasio je Karan.
On je upitao kako Savjet ministara BiH može donijeti bilo kakvu odluku, a da je suprotna odluci Vlade Republike Srpske.
- Posebno Dom naroda, jer njega direktno bira Narodna skupština, to je delegacija Narodne skupštine, to je klasični delegatski sistem. Savjet ministara samo treba da iznese stav skupštine i ništa više, a ponašaju se kao da nema Republike Srpske - dodao je Karan.
Karan je rekao da se i opozicionim djelovanjem na nivou BiH narušava ugled Republike Srpske, te da se mora naći efikasan mehanizam kako se ovakve stvari više ne bi dešavale.
Govoreći o zakonima kojima bi se regulisalo sprečavanje širenja lažnih vijesti i govora mržnje, te vraćanja klevete u Krivični zakon, Karan smatra da je to moguće na način da se ne ugrožava nečija sloboda, ali i da se očekuju kazne kada se pređe granica te slobode.
Karan očekuje da se prijedlog ovog zakona nađe na nekoj od sljedećih redovnih sjednica Narodne skupštine Srpske.