Kako zaštititi srpsko kulturno-istorijsko nasljeđe? Apel iz Srpske i Srbije (VIDEO)
Јedan od primjera promovisanja tzv. bosanske nacije jeste pokušaj da se Čajničko jevanđelje, srpski srednjovjekovni rukopis u vlasništvu SPC predstavi kao religijski dokument tzv. bosanske provenijencije.
- Ni s kim istorija nije napravila takvu šalu kao s nama. Do juče smo bili ono što želimo danas da zaboravimo. Ali nismo postali ni ništa drugo" - slikovat opis muslimana iz pera velikog Meše Selimovića najbolje ilustruje pokušaje današnjih Bošnjaka da falsifikovanjem i prisvajanjem srpske prošlosti dokažu svoje istorijsko trajanje na prostoru Bosne.
Ćirilica je "bosančica", stećci srpske vlastelinske porodice Miloradovića su "bosanski" sredovjekovni spomenici, Tvrtko Kotromanić je bosanski kralj bez navođenja Srba i nemanjićke titule.
Direktorka Republičkog zavoda za zapštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske Јasna Milešević kaže da Bošnjaci prekrajaju istorijske činjenice i pokušavaju da predstave istoriju srpskog naroda kao svoju.
Srbe preumljuju u "bosanske pravoslavce" kako ih je svojevremeno na Božić nazvao bošnjački političar Denis Zvizdić. Perfidni pokušaji "rasrbljavanja" nastavljeni su preimenovanjem Čajničkog jevanđelja u rukopis "bosanskog" porijekla čime se negira njegov pravoslavni, srpski karakter i činjenica da je već pet vijekova u vlasništvu SPC.
Profesorka Zorica Nikitović sa Katedre za srbistiku banjalučkog Filološkog fakulteta kaže da je Čajničko jevanđelje za Srbe živi molitvenik.
- Ako danas posežu za živim molitvenikom, sutra će posezati za srpskim crkvama koje već predstavljajaju kao nekakve "bosanske" crkve - kaže Nikitovićeva.
Istoričar Predrag Lozo ističe da su Srbi kroz čitav 20 vijeka suočeni sa falsifikovanjem istorije na ovom prostoru.
- Akademska zajednica se ovaj put se oglasila, povod je bio slučaj sa Čajničkim četverojevanđeljem, što je u stvari samo kulminacija jednog dugotrajnog procesa - kaže Lozo.
U pokušaju pravljenja tzv. bosanske nacije, bošnjački naučni krugovi su arheološka crkvena nalazišta predstavljali kao ostatke crkve "bosanske". Krin ili ljiljan, simbol hrišćanske tradicije i obilježje srpske dinastije Kotromanića, korišćen je za oznake i zastavu muslimanskih snaga u BiH, u čijim redovima su ratovali mudžahedini.
Akademska zajednica je, kaže Lozo, dosta ćutala na drsko falsifikovanje prošlosti Srba.
- Taj stav je okrenut prije svega prema institucijama Republike Srpske i Srbije. Dakle, na unutrašnjem srpskom planu da se ne zanemaruje taj srednjovjekovni dio našeg savremenog identiteta i apsolutno mi nije jasno zašto je to izazvalo histeruju pojedinih krugova u Federciji koji najviše falsifikuju te činjenice - kaže Lozo.
Među prvima je reagovala gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić, koja tvrdi da je Čajničko jevanđelje nastalo u okviru crkve "bosanske", da je Povelja Kulina bana pisana "bosanskim" jezikom, a da su stećci "bosanski" spomenici.