Srpska i Srbija daju ogroman značaj njegovanju kulture sjećanja
- Radićemo to ovdje u Sjevernoj Makedoniji, u saradnji sa Vladom, i u svakom drugom kraju gdje počiva srpski vojnik koji nigdje nije otišao kao osvajač, otišao je ili zato što je morao ili da brani rodnu grudu. Naš dolazak ovdje, molitva za njihovu dušu, pjevanje himne na ovom mjestu pokazuje da su oni zaista pobijedili - poručio je Selaković, koji je predvodio državnu ceremoniju odavanja počasti i polaganja vijenaca povodom 105 godina od proboja Solunskog fronta na Kajmakčalanu.
Selaković je istakao da su danas tu Srbi iz svih srpskih krajeva.
- Danas je ovdje i predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske /Nenad Stevandić/, kao i naša braća iz Udruženja "Karađorđe" iz Herceg Novog. Skupili smo se iz svih krajeva gdje Srbi žive - istakao je Selaković i ocijenio da je to najmanje što može da se učini.
On je podsjetio da je tim putem prošla srpska vojska prije tačno 107 godina, probijajući front na Kajmakčalanu - najvišem vrhu planine Nidže, naglasivši da je srpski narod nakon velikog rata Kajmakčalan nazvao "kapijom slobode" i "kapijom otadžbine", saopšteno je iz resornog ministarstva.
- Skupili smo da se poklonimo sjenima naših heroja. Ovdje je stradalo 4.643 velikih ljudi, ne znamo im imena svima. Popeli su se ovdje na ovaj vrh pod borbom i odavde uspjeli da, za nepuna dva mjeseca, dođu do Bitolja, koji je naredne dvije godine bio defakto prestonica Srbije. U selu Bač nalazila se naša vrhovna komanda - podsjetio je Selaković.
Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić ukazao je na značaj Kajmakčalana i istakao da se na ovaj način dokazuje da njihova žrtva traje kroz vijekove.
Državnoj ceremoniji odavanja počasti i polaganja vijenaca povodom 105. godišnjice proboja Solunskog fronta na Kajmakčalanu prisustvovao je i predsjednik Pokrajinske Vlade Vojvodine Igor Mirović.
Srpska vojska počela je proboj Solunskog fronta 15. septembra 1918. godine.
Prva i Druga srpska armija probile su već 17. septembra Solunski front, što je bilo odlučujuće za slom Centralnih sila u Prvom svjetskom ratu. Mjesec i po dana kasnije kapitulirala je Austrougarska, a ubrzo i Njemačka.
Od započinjanja ratnih operacija na Solunskom frontu pa do oslobođenja Bitolja srpska vojska izgubila je gotovo 29.000 ljudi.
Probojem Solunskog fronta srpska vojska je ne samo oslobodila Srbiju, već i Srbe sa prostora današnje BiH i Hrvatske, ali i druge južnoslovenske narode koji su, poput Hrvata u Dalmaciji i Zagrebu, te Slovenaca tražili ujedinjenje sa Srbijom i stvaranje nove države - Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, kasnije preimenovane u Јugoslaviju.