Nuždić: Suđenje Atifu Dudakoviću odavno je postalo farsa
Prema njegovim riječima, ovaj predmet protiv bivšeg generala takozvane ARBiH i komandanta Petog korpusa, optuženog za ubistvo više od 300 Srba, među kojima najviše civila, uglavnom starijeg doba, na području Bosanskog Petrovca, Ključa, Bosanske Krupe i Sanskog Mosta, odavno već nema nikakve veze sa pravom i pravičnošću, jer se procesuiranje odugovlači na sve moguće načine i u nedogled.
Podsjećanja radi, protiv Dukakovića i 14 pripadnika Petog korpusa takozvane Armije BiH optužnica je potvrđena još u oktobru 2018. godine, ali je sudski postupak prvo odgođen zbog pandemije virusa korona, a onda i zbog navodne bolesti Dudakovića. Kako je tada saopšteno, on tada nije bio u stanju da dolazi i prati suđenje, ali ga ta "bolest" nije spriječila da sjedne za volan, pa čak i da učestvuje u saobraćajnoj nesreći.
Nije trebalo puno čekati da se neko opet razboli. Suđenje je bilo prolongirano i u julu ove godine nakon "nezgode koju je doživio jedan od optuženih Edin Domazet". On se tada požalio da je imao "određeni strujni udar", a inače ima ugrađen "pejsmejker", te da zbog toga mora na kontrolu i preglede.
- Sada imamo situaciju da se neko od optuženih opet razbolio. Nažalost, ovo se sve češće primjenjuje kako bi se suđenja otegla u beskonačnost. Iste scenarije mogli smo vidjeti i u sudskom predmetu "Dobrovoljačka", ali i "Čemerno", a ismijavanje srpskih žrtava evidentno je i u slučaju "Јošanica", jer je Sud BiH prvobitno ustvrdio da su srpski civili “legitimna vojna meta”. Prisjetimo se samo i slučaja "Mahmuljin". Kada su porodice srpskih žrtava sa Vozuće i Ozrena konačno dočekale da neko bude i presuđen za stravične zločine počinjene na ovom području, glavni osumnjičeni Sakib Mahmuljin je umjesto u zatvor otišao u Tursku, pogodićete, opet na "liječenje". I on je od aprila nedostupan vlastima u BiH - istakao je Nuždić.
A kakve su te vlasti, može se, kako kaže Nuždić, vidjeti i iz otvorene podrške koju je Dudakoviću pružio bošnjački član Predsjedništva BiH Denis Bećirović koji ga je nazvao herojem iako tog "heroja" terete za mnogobrojne ratne zločine i protjerivanje Srba s vjekovnih ognjišta, a o čemu postoje i materijalni dokazi.
Sudska praksa
Suđenje Ejupu Ganiću i još devetorici optuženih za zločin nad vojnicima ЈNA u Dobrovoljačkoj ulici 3. maja 1992. godine odgađano je takođe veliki broj puta, što iz "poznatih", što iz "nepoznatih" razloga. Kada su u pitanju prvi - radilo se o "bolesti optuženih". Ročišta su odgađana u novembru prošle godine, u januaru, martu, ali i avgustu. Slična opravdanja smo imali i u slučaju sudskog postupka za zločin nad srpskim civilima u selu Čemerno u junu 1992. godine.