latinica  ћирилица
29/02/2024 |  19:31 ⇒ 21:52 | Autor: RTRS

Godišnjica referenduma koji je BiH uveo u rat: Tzv. dan nezavisnosti Srpska nikad neće slaviti (VIDEO)

29. februara 1992. godine počelo je dvodnevno izjašnjavanje o otcjepljenju BiH od Јugoslavije. Nelegitimni referendum održan je bez učešća Srba, koji su se prethodno na plebiscitu izjasnili za ostanak u zajedničkoj državi. Bošnjaci i Hrvati, međutim, odlučili su suprotno. Referendumska odluka označila je početak građanskog rata. I 32 godine kasnije, iz Srpske stiže jasna poruka - 1. mart nikada se neće slaviti kao tzv. dan nezavisnosti BiH.
Sarajevo - Foto: RTRS
SarajevoFoto: RTRS

Nakon otcjepeljenja Slovenije, a zatim i Hrvatske na red je došla i BiH, te prestupne 1992. godine. Tog posljednjeg februarskog dana i sljedećeg, prvog martovskog, kako su odlučili politički predstavnici Bošnjaka i Hrvata, proveden je referendum koji su Srbi bojkotovali.

Bošnjaci i Hrvati izjasnili su se za suverenu i nezavisnu BiH, državu ravnopravnih građana. Tačnije, neravnopravnih, jer se glas Srba apsolutno nije čuo. Bila je to država u kojoj rezultati provedenog referenduma nikada nisu verifikovani od skupštine, zato što nije glasalo dvije trećine stanovnika.

- Srpski narod u BiH se još krajem 1991. godine na plebiscitu masovno izjasnio za ostanak, makar i u krnjoj Јugoslaviji. Srbi u BiH su tako, u ime takozvane građanske, a danas se vidi zapravo bosanske unitarne opcije, na silu odvojeni od svoje nacionalne matice - izjavio je poslanik prvog saziva Narodne skupštine Republike Srpske Dragan Kalinić.

Iako su Srbi bojkotovali referendum, bošnjački i hrvatski predstavnici su 1. mart proglasili tzv. Danom nezavisnosti BiH. I to na osnovu referenduma koji je proveden nelegalno što je, kaže predsjednik Parlamenta Srpske nenad Stevandić, prva nesporna istorijska činjenica. Druga je, ubistvo srpskog svata na Baščaršiji. Toga dana je počeo rat u BiH.

- Ne samo što na referendum nije izašlo dvije trećine građana, nego nije izašao ni jedan odsto Srba. Očigledno da su time prekršena prava jednog naroda. Slave dan kada je ubijen srpski svat. To je slavlje koje nekom drugom treba da gura prst u oko i to nema istorijsko utemeljenje. Slaveći 9. januar, kada niko nije ubijen i 28. februar kada je donesen prvi ustav, Srpska pokazuje kako se slave mirnodopski praznici - rekao je Stevandić.

Federacija BiH je jedina na svijetu koja slavi smrt na svadbenom veselju, a čestitke im stižu od zapadnih diplomata, kaže predsjednik Srpske Milorad Dodik. On ističe da obilježavanje datuma kada je u Sarajevu na kukavički način prolivena srpska krv, jasno pokazuje sav paradkos postojanja takve BiH.

Dodik je kategoričan - 1. mart nije i ne može biti praznik srpskog naroda u Republici Srpskoj i BiH.

- To je datum koji u sebi nosi dvije teške činjenice za srpski narod - ubijanje srpskog svata u Sarajevu i činjenicu da se tada pribjeglo preglasavanju srpskog naroda na takozvanom referendumu. Prvi mart za nas ne može biti praznik, ali jeste putokaz gdje bi završili kao narod da nije bilo 9. januara i naše odluke da ne dozvoljavamo nikome da preko nas i umjesto nas donosi odluke o prostoru na kojem živimo hiljadu godinu i koji je neraskidivno vezan za Srbe - kaže Dodik.

Јedna od takvih odluka bilo je i usvajanje prvog Ustava Republike Srpske, temelja pravne moći, sigurnosti, legaliteta i legitimiteta Srpske, dan prije neustavnog referenduma. Svečano proglašenje ustava ostavljeno je za neku od narednih sjednica tadašnje skupštine srpskog naroda u BiH. To se desilo 27. marta.

Istoričar Predrag Lozo kaže da su opet Srbi imali iznuđen potez.

- Čini mi se da oni koji su i organizovali i sproveli taj referendum znali šta slijedi nakon toga, odnosno znali su i zbog odbijanja Kutiljerovog plana, ali i zbog organizovanih ratnih pokliča i vezanja hrvatsko-muslimanskih zastava 1991. i 1992. godine. To je sve odvelo ovaj prostor u rat, koji se možda i mogao izbjeći da se poštovao konstitutivni glas srpskog naroda na području BiH - naglašava Lozo.

Kako tada tako i danas, čini se da su težnje Bošnjaka ostale iste - da se glas Srba u BiH i dalje ne čuje, a da BiH bude unitarna BiH, i to na način da većinsko stanovništvo odlučuje i da se dešava konstanta diskriminacija manjine, smatra politikolog Filip Matić.

- Ono famozno preglasavanje koje se dešavalo 90-ih godina nije nikada zamrlo u idejama bošnjačke politike. Prije svega, nažalost, njihove cjelokupne javnosti. Oni nikakav problem ne vide u tome da se neko potlači, da neko bude obespravljen, zarad nekih njihovih viših političkih interesa. I kada govorimo o tome na ovaj način, može se reći da je to čisti fašizam - naglasio je Matić.

I dok god, zaključuju naši sagovornici, probosanske unitarističke snage budu veličale 1. mart, BiH će se svaki put, sve više i više, pokazivati kao loše mjesto za srpski narod.