Cicović: Rezolucija o Srebrenici ne treba ni BiH, ni miru, ni stabilnosti u regionu
Cicović je na tribini u Beogradu pod nazivom "Rezolucija o Srebrenici - da li nam u BiH prijeti povratak u 1991. godinu?" postavio pitanje kome sada treba ta rezolucija?
- Kome treba da se nakon 29 godina ova teška tema zločina koji niko ne spori iznosi na teren politike, međunarodne politike i jednom klasičnom političkom predstavom ruga se i žrtvama i njihovim porodicama? - upitao je Cicović.
On je dodao da, nažalost, ovako ne misli političko Sarajevo, koje je bez konsultacija i saglasnosti institucija BiH, entiteta i konstitutivnih naroda usmjereno na pripremu i dostavljanje rezolucije Generalnoj skupštini UN.
- Mi u Republici Srpskoj i u Srbiji razumijemo i mislimo da će jedino cjelovito i istinito sagledavanje ratnih događaja u srebreničkoj regiji, ali i cijeloj BiH, doprinijeti jačanju povjerenja i tolerancije među narodima u BiH, konačnom pomirenju i suživotu sadašnjih i budućih generacija - istakao je Cicović.
On je ukazao da Republika Srpska, njene institucije i njen narod od završetka rata u BiH i potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma izražavaju poštovanje prema svim žrtvama tragičnog sukoba u BiH, saosjećaju sa njihovim porodicama i osuđuju ratne zločine počinjene na svim stranama.
Da je tako i danas, kada je na sceni politička predstava u Generalnoj skupštini UN, pokazuje, rekao je Cicović, i činjenica da je Narodna skupština Republike Srpska 18. aprila na posebnoj sjednici usvojila Zaključni izvještaj Nezavisne međunarodne komisije za istraživanje stradanja svih naroda u srebreničkoj regiji u periodu od 1992. do 1995. godine i zaključke u vezi sa ovim izvještajem.
- Važno je reći i da su Zaključni izvještaj Nezavisne međunarodne komisije podržali svi srpski politički subjekti, odnosno sve srpske stranke i partije u Republici Srpskoj - istakao je Cicović.
On je podsjetio da je ova međunarodna komisija, u kojoj su bili Gideon Grajf, predsjednik, te članovi Јuki Osa, Stiven Mejer, Lorens Frenč, Rodžer V. Bajart, Marija Đurić, Adenrele Šinaba, Đuzepe Zakarija, Valter Manošek i Markus Goldbah, u svom izvještaju zaključila da je u Sreberenici bilo zločina, ali da to nije genocid.
Poštujući znanje i stručnost ljudi koji su radili u ovoj nezavisnoj međunarodnoj komisiji, kao i napor srpske diplomatije, Cicović je izrazio nadu da će u UN prevladati istina, a ne politički, vojni i ekonomski interesi.
- Međutim, treba biti realan, svijet još nije slobodan, politički i vojni interesi pokrili su mnoge istine i tako doveli do mnogih sukoba, ratova, zločina, ratne siročadi... - rekao je Cicović.
On je upitao može li se pretpostaviti kako će preko Srebrenice biti namirivani politički i vojni interesi kolektivnog Zapada?
- Možda bi trebalo upitati i podnosioce ove rezolucije i sve koji će za nju glasati može li zločin u Srebrenici pokriti milione zločina koje su počinile države i vojske Zapada širom svijeta i odmah odgovoriti - ne može - naveo je Cicović.
Ovaj skup je održan u pres-centru Udruženja novinara Srbije, u organizaciji Beogradskog foruma za svet ravnopravnih i informativno-političkih portala "Sve o Srpskoj" i "Fakti", uz podršku Predstavništva Republike Srpske u Srbiji.
Ugledni analitičari, bivše diplomate, advokati i publicisti dali su svoje odgovore na nekoliko ključnih pitanja.