Vladika Fotije: Tokom Strasne nedjelje biti posvećen molitvi
- Bog ide na dobrovoljno stradanje što je dug svakoga ko ispovijeda da je Hristovim stradanjem postao ono što jeste. To je naš dug i možemo da idemo sa njim razmišljanjem, saosjećanjem - poručio je vladika Fotije.
Da bi se to uspješnije izvelo, rekao je episkop Fotije, potrebno je da vjernici "počnu da stradaju kroz osjetno umanjenje jela i sna i kroz uvećanje truda stajanjem na molitvi i činjenjem poklona".
- Ispuni sve što čini sveta crkva i bićeš dobar saputnik Gospodu na putu stradanja - poručio je vladika Fotije.
Danas je počela sedma, posljednja Strasna nedjelja Vaskršnjeg posta, koja je ime dobila po staroslovenskoj riječi strast koja znači stradanje, trpljenje i bol.
Svi dani u njoj nose naziv veliki, pa je tako danas Veliki ponedjeljak.
Posljednja sedmica Vaskršnjeg posta od najstarijih vremena provodi se u najstrožem postu. Јede se hrana spremljena na vodi, štaviše mnogi samo hljeb, so i voće.
Ulje i vino dozvoljeni su samo na Veliki četvrtak, jer je toga dana ustanovljena Sveta tajna pričešća.
Svaki dan ove sedmice naziva se u bogoslužbenim knjigama svetim i velikim zbog svetih i velikih događaja koji su se zbili tih dana.
Svaki dan ima svoju temu - ponedjeljak, utorak i sreda posvećeni su sjećanju na posljednje besjede Isusa Hrista.
Sjećanjima, molitvama i napjevima izdvajaju se posljednja tri dana. Na Veliki četvrtak, u crkvama vezuju se zvona, umjesto kojih se oglašavaju klepala.
Na Veliki petak, crkva se sjeća brojnih događaja - od izvođenja Isusa Hrista pred sud Pontija Pilata, razapinjanja na krst, do polaganja njegovog tijela u grob.
Na taj dan najvažnije je bojenje jaja. Ko može, ne jede ništa cio dan, drugi ne jedu i ne piju do iznošenja plaštanice, odnosno do tri sata po podne.
Suhojedenje, odnosno samo hljeb i voda, za mnoge i potpuno uzdržavanje od hrane, propisani su i za Veliku subotu.
U nedjelju se proslavlja Vaskrs, najveći hrišćanski praznik.