Život u nadi za pravdu porodica i preživjelih iz Čemernog (VIDEO)
Najmlađa žrtva imala je 16, najstarija 68 godina.
U Sudu BiH u toku je sudski proces, protiv bivših pripadnika tzv. Armije BiH, optuženih za ratni zločin nad Srbima u Čemernu.
Od 10. juna 1992. i krvavog pira muslimanskih snaga, Čemerno se nikada nije oporavilo.
Selo je pusto, samo na godišnjicu stravičnog zločina potomci ubijenih i nekadašnji mještani izađu na groblje, sjete se najmilijih koji su likvidirani na pragovima kuća, davljeni žicom, vatrenim oružjem.
Preživjeli su svjedočili i o silovanjima.
Vidoja Rašović, kome su pripadnici muslimanskih jedinica prije 32 godine u Čemernu u federalnoj opštini Ilijaš ubili pet članova porodice, izjavio je danas da, iako su počinioci ovog zločina poznati, i dalje niko ništa ne preduzima kako bi bili kažnjeni.
Rašović je podsjetio da je prije 32 godine bio u Ilijašu i vidio dim iz pravca Čemerna gdje su mu bili majka, dva strica i rođaci.
- Nisam mogao čekati pa sam došao sa nekim rođacima koji su iz ovog sela. Nismo sreli nikoga od izvršilaca zločina. Oni su već otišli. Zatekli smo svašta. Gore kuće, mrtvi pored puta i na putu. Dugo sam tražio majku, rođake, dva strica, našao sam ih pred sami mrak - rekao je Rašović u Čemernu, gdje su obilježene 32 godine od zločina nad srpskim civilima u muslimanskom napadu na današnji dan 1992. godine.
Prije nego što je zapaljeno, selo Čemerno je temeljno opljačkano. Za efikasnu akciju etničkog čišćenja Srba sa prostora između opština Ilijaš i Breza, napadači su odlikovani priznanjima tzv. ARBiH. Podizanjem kapele,upornim dolascima porodice ubijenih i preživjeli ne daju da blijedi sjećanje na stradale Srbe.
- Ove 32 žrtve iz ovogh sela i stotine drugih sela koja su bukvalno izbrisana sa lica zemlja treba da bude alarm da reagujemo i da se prisjećamo tih događaja i da ne dozvolimo da padnu u zaborav - navela je Isidora Graorac, Republička organizadžcija porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila.
- Republički centar je evidentirao taj strašan zločin u svojoj publikaciji Atlas zločina nad Srbima tokom 1992 godine, kako bi njegovali kulturu sjećanja i kako se ovaj strašan zločin ne bi ponovio srpskom narodu - istakao je Miroslav Ljubojević, Republički Centra za istraživanje rata , ratnih zločina i traženje nestalih.
Šest godina pred Sudom BiH traje proces protiv 10 pripadnika tzv. ARBiH za zločin nad Srbima u Čemernu. U optužnici je navedeno da su pucanjem, bacanjem bombi, mučenjima i paljenjem imovine prouzrokovali smrt 30, a ne 32 osoba srpske nacionalnosti.
- Ovdje se znaju počinioci, zna se sve, sudski proces pred Sudom BiH se vodi unedogled. Ne očekujem od pravosuđa BiH da će pravda biti zadovoljena. Ali bar će zločince stiči Božija pravda i tako će žrtve dobiti satisfakciju - istakao je Nebojša Vidaković, pomoćnik ministra rada i boračko invalidske zaštite Republike Srpske.
Na spomen-obilježju postavljenom na mjestu masovne grobnice srpskih civila i vojnika, i dalje stoji natpis da su to žrtve ratnog dešavanja. Kantonalne vlasti nisu dozvolile da se upiše da su to žrtve ratnog zločina, što su tražile porodice ubijenih Srba.
Iste zabrane i prikrivanje istine prisutne se i na drugim srpskim stratištima u Federaciji.