Od 4. do 7. avgusta obilježavanje 29 godina od stradanja Srba u "Oluji"
Prema programu obilježavanja koji je sačinio "Veritas", u nedjelju, 4. avgusta, u Hramu Hrista Spasitelja u Banjaluci u 10.30 časova biće služen parastos za sve postradale Srbe u operaciji "Oluja".
U 20.00 časova u Narodnom pozorištu Republike Srpske biće izvedena pozorišna predstava "Oluja", čiji je autor glumica Dragana Bosnić.
Za ponedjeljak, 5. avgusta, u 11.00 časova je na banjalučkom Perduovom groblju predviđeno polaganje vijenca kod spomenika Krajišnicima ubijenim na Dinari.
U 19.00 časova u Akademiji nauka i umjetnosti Republike Srpske biće održana tribina "Dani tuge i sjećanja" i promocija novih izdanja "Veritasa".
Za sve postradale Srbe u operaciji "Oluja" u Hramu Svetih apostola Petra i Pavla u Novom Gradu u utorak, 6. avgusta, u 10.00 časova biće služen parastos, u 10.45 časova predviđeno je prisluživanje svijeća na "mostu spasa" i spuštanje vijenaca u rijeku Unu, a u 12.00 časova u Svodni biće služen pomen i položeni vijenci kod spomen-krsta.
U srijedu, 7. avgusta, u mjestu Јanjile, na Petrovačkoj cesti gdje je hrvatska avijacija bombardovala izbjegličke kolone, u 11.00 časova biće služen parastos i polaganje vijenaca kod spomen-krsta, a u 12.00 časova biće organizovana posjeta spomen-sobi u Driniću.
Organizator obilježavanja je "Veritas" u saradnji sa lokalnim zajednicama i Srpskom pravoslavnom crkvom /SPC/.
Zločinačka vojno-policijska akcija "Oluja" počela je 4. avgusta 1995. godine ofanzivom hrvatske vojske i policije, te jedinica HVO-a na području Banije, Like, Korduna i sjeverne Dalmacije.
Dan kasnije, 5. avgusta, hrvatska vojska je ušla u gotovo napušten Knin i istakla zastavu Hrvatske, dok su kolone izbjeglica preko srpskih teritorija u BiH krenule ka Srbiji.
Prema podacima "Veritasa", tokom "Oluje" protjerano je više od 220.000 Srba, a a na evidenciji su imena 1.893 poginulih i nestalih Srba iz ove akcije i poslije nje, od koji je 1.236 civila ili 65 odsto, a oko tri četvrtine bili su stariji od 60 godina.
Međunarodni sud pravde je u presudi iz februara 2015. godine "Oluju" okvalifikovao kao etničko čišćenje, ali ne i kao genocid, mada svjetski eksperti za tu oblast tvrde da je ta operacija imala sve karakteristike genocida.