Egić: Uprkos provokacijama, u Garavicama će biti odavana počast nevino stradalima
- Garavice su jedno od najvećih stratišta u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj /NDH/ gdje je vršen masovni pokolj civilnog stanovništva - rekao je Egić, reagujući na postavljanje muslimanske ratne zastave u Spomen-parku u Garavicama.
Egić, koji je danas u svojstvu izaslanika predsjednika Republike Srpske u Garavicama prisustvovao obilježavanju 83 godine od ustaškog zločina nad 12.000 Srba, među kojima je bio veliki broj djece, rekao je da su nakon proglašenja NDH počela hapšenja i progon Srba, a od 20. juna 1941. godine bio im je zabranjen pristup Bihaću.
- Tokom juna i avgusta te godine Srbi su nakon mučenja u Kuli odvođeni u Garavice i ubijani - rekao je Egić.
On je podsjetio da je na ovom srpskom stratištu spomenik podignut 1949. godine, a 1981. godine spomen-obilježje djelo arhitekte Bogdana Bogdanovića gdje nema odgovora na pitanje ko je stradao i ko je bio krvnik.
- Srbi su 1931. godine činili 43,7 odsto stanovništva u Bihaću. Nakon Odbrambeno- otadžbinskog rata procenat Srba u Bihaću je 1,5 odsto. Dok mi odajemo počast žrtvama, oni postavljaju ratne zastave. Šta god radili, mi ćemo dolaziti - poručio je Egić.
On je rekao da je u planu da u znak sjećanja na žrtve bude renovirana pravoslavna crkva koja je na području Republike Srpske.
- Bila je inicijativa da se na stratištu podigne spomen-kapela, ali s obzirom na okolnosti nismo sigurni da bi opstala - rekao je Egić.
Državni sekretar u Ministarstvu za rad, zapošljavanje i socijalna pitanja Republike Srbije Đorđe Todorov rekao je da nakon Svesrpskog sabora Republika Srbija i Republika Srpska zajedno obilježavaju sve značajne istorijske datume.
- To je još jedan pokazatelj naše sabornosti i jedinstva i poruka da ćemo njegovati kulturu sjećanja da se ovakvi stravični i svirepi zločini ne bi ponovili nikada nikome. Moramo da se sjećamo da bismo održali svoj identitet koji je na nemalo mjesta ugrožen - istakao je Todorov.
Predsjednik Udruženja "Јadovno 1941" Nebojša Kuštrinović rekao je da je u junu 1941. godine odluka ustaških vlasti bila da ništa što je srpsko ne može opstati.
- Bihać je podzemni grad Srba. Udruženje nastoji da prikupi podatke o broju stradalih jer su neke porodice u cijelosti likvidirane - rekao je Kuštrinović.
Kuštrinović je naglasio da se pošta odaje na mjestu stratišta Srba gdje je podinut spomenik, dok su na mjestu spomen-područja iz 1981. godine tada bila mitraljeska gnijezda odakle su ubijane žrtve.
Obilježavanja 83 godine od stradanja Srba u Garavicama počelo je parastosom koji je služio paroh bihaćki Slaviša Milinović.
Vijence i cvijeće kod spomenika položili su ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Danijel Egić, kao izaslanik predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, državni sekretar u Ministartstvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Srbije Đorđe Todorov, predstavnici SUBNOR-a, Udruženja "Garavica 1941", Boračke organizacije, Organizacije starješina Vojske Republike Srpske i Trećeg pješadijskog /Republika Srpska/ puka Oružanih snaga BiH.
Sjećanje na zločin NDH nad Srbima u Garavicama kod Bihaća se, kao istorijski događaj od republičkog značaja, obilježava u organizaciji Odbora za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova Vlade Republike Srpske.