Bećković: U kulturi je spas, izlaz i rješenje
Bećković je u Galeriji "Žarko Vidović" u kojoj je izložena stalna postavka slika Mileve Mice Todorović i gdje je održan okrugli sto "Vjera, sloboda, umjetnost i stradanje u 20. vijeku" istakao da su Todorovićeva i Vidović stradalnici koji su mislili da ih se niko nikada neće sjetiti, te da je pohvalno što je u Istočnom Sarajevu otvorena galerija posvećena njima.
- Ono čemu su oni posvetili život, a to je umjetnost, ovdje će ih nadživjeti. Oni se tome nisu nadali. Kada pročitate njihove zapise, vidjećete da je Mica Todorović govorila kako nije pripadala nijednom likovnom pravcu i da je slikala samo svoja osjećanja i doživljaje i bila svoja. Ipak, zahvaljujući ovim ljudima koji su uvidjeli da je u kulturi spas i rješenje, ona i danas živi - rekao je Bećković.
Govoreći o Žarku Vidoviću koji mu je, kako je rekao, bio komšija u Beogradu, Bećković je naveo da se ni on nije nadao da će njegova djela biti upamćena i da neće pasti u zaborav.
- Potucao se za života po raznim gradovima. U Beogradu nije propustio nikoga ko je u kulturi išta značio. Poživio je dugo, umro je lako, ostavio mnogo rukopisa. Na kraju života bio je posvećen crkvi, vjeri - rekao je Bećković novinarima.
Dekan Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta iz Foče Vladislav Topalović istakao je značaj zaostavštine Žarka Vidovića, koji je bio i jedan od prvih profesora Bogoslovskog fakulteta.
- Njegove zasluge bih sveo na jednu rečenicu, a to je da je on učinio ono što su učinili klasici evropske teologije. Učinili su preteologizaciju filozofije potpuno neočekivano. Upravo to je Žarko Vidović učinio ovdje. Zato je naša obaveza da ga se trajno sjećamo - poručio je Topalović.
Književnik Muharem Bazdulj podsjetio je da su Mica Todorović i Žarko Vidović bili jasenovački logoraši.
- Moja ideja je da se ovom prilikom najviše osvijetli ta podudarnost u njihovim životima - rekao je Bazdulj.