Petnaest dana stripa u gradu na tri rijeke
Posjetioci će na ovoj sadržajno bogatoj izložbi tokom narednih petnaest dana imati priliku da pogledaju i radove Vilijama Simpsona, svjetskog strip autora.
Planetarno popularna serija "Igra prijestola" rađena je prema skicama irskog majstora stripa Vilijama Simpsona. Slike i dizajn korišteni za nastanak serije, Dobojlije imaju priliku da pogledaju u okviru izložbe stripa. Dobojski strip–crtač Borislav Maljenović, čija su djela takođe predstavljena, kaže da u stripu kao mediju može da se obradi različita tematika.
- Obrađujemo književna djela, a prošle godine smo objavili stripovijetke po Branku Ćopiću i adaptirali neke od njegovih omiljenih priča u formi stripa - rekao je Maljenović.
Filmski naslovi se takođe adaptiraju u format stripa, napomenuo je on, te dodao, da se skoro sve može uraditi u ovom formatu i da na kraju izgleda fantastično.
- Postavio sam radove različite tematike. Ima tu realističnih radova, karikatura, radova u tušu, u koloru, tako da je sve veoma šareno - naveo je Maljenović.
Strip se mijenjao kroz decenije, a Milorad Vicanović Maza i danas je jedan od najuspješnijih domaćih strip autora. Iza njega je više od 30 objavljenih albuma, a svoja djela predstavio je i Dobojlijama. Maza kaže da su promjene vidljive i u načinu pričanja priče.
Maza, strip crtač iz Laktaša, kaže da su ranije priče u stripu više bile crno-bijele, naivnije i sa jasnim definicijama dobra i zla. Ali, kako napominje, sada je to drugačije, kao u filmu i u svemu ostalom.
- Јednostavno, i strip je evoluirao u tom smislu. U pričama se većinom bavi svakodnevnim temama - rekao je on.
Iako su moderne tehnologije danas uveliko zamijenile strip i čitanje, klasici devete umjetnosti ipak pronalaze put do svoje publike.
- Mladi danas više preferiraju japansku školu stripa, tj. mangu koja je veoma kvalitetan strip. Јapanska škola stripa je vrhunska, imaju vrhunske crtače i nevjerovatne autore koji nemaju nikakvih ograničenja u pogledu kreativnosti priče. I stripovi koje oni pišu i crtaju su izuzetno kompleksni - kaže Maljenović.
Nešto stariji ljubitelji devete umjetnosti i danas se sjećaju prvih stripova.
- Alan Ford, Blek Stijena, Mark, Zagor, Mikijev zabavnik koji smo svi razmjenjivali i čitali. I dan-danas mogao bih uzeti strip i čitati u slobodnom vremenu i bilo bi interesantno - kaže Vitomir Slijepčević.
Izložba stripa jedan je od načina popularizacije devete umjetnosti.
- Јa sam generacija koja je odrasla na stripu, u vremenu kad su nam ih stariji često branili, pa se krijući čitalo i dijelilo iz ruke u ruku. Danas smo svjedoci toga da se radujemo kad nam djeca uzmu da čitaju bilo šta, pa kažemo makar i strip. Iako strip uopšte nije loš, a ni slučajno nije dobio epitet devete umjetnosti - kaže Vukosava Sofrenić, direktor Centra za kulturu i obrazovanje Doboj.
Ranije su organizovane i radionice za učenike osnovnih škola. S obzirom na to, da je strip veoma popularan u gradu na tri rijeke, izložbe i radionice planiraju i u narednom periodu.