NSRS o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnoj policiji
Poslanici Narodne skupštine Republike Srpske prethodno razmotrili Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o bankama Republike Srpske, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o deviznom poslovanju, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o boravišnoj taksi, Prijedlog zakona o položaju i ovlašćenjima Crvenog krsta Republike Srpske, Prijedlog zakona o učeničkom standardu, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju - po hitnom postupku i Prijedlog zakona o podsticajima u privredi Republike Srpske - po hitnom postupku.
Poslanici su danas usvojili i Prijedlog rebalansa budžeta Srpske za 2024. godinu.
Ministarka prosvjete i kulture Željka Stojičić smatra da će novi zakon o učeničkom standardu doprinijeti poboljšanju i unapređenju kvaliteta učeničkog standarda i vaspitno-obrazovnog sistema Srpske.
Obrazlažući Prijedlog zakona o učeničkom standardu u Narodnoj skupštini Srpske, Stojčićeva je rekla da su neki od razloga njegovog donošenja usklađivanje sa Zakonom o srednjem obrazovanju i vaspitanju, uspostavljanje referalnog mehanizma i primjena programa mjera bezbjednosti i na ustanove učeničkog standarda.
Ministar za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje Željko Budimir rekao je da je cilj otkloniti negativne pojave u visokom obrazovanju, te da se mora uvesti red.
Budimir je u završnoj riječi na sjednici Narodne skupštine Srpske o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju istakao da je stalno u kontaktu sa inspekcijskim organima.
On je rekao da i sam izbjegava da zakoni idu po hitnom postupku, ali da su u pitanju ranjive kategorije.
Poslanik SNSD-a Ranka Perić Romić pohvalila je izmjene i dopune Zakona o visokom obrazovanju, te istakla da će to doprinijeti boljem studentskom standardu.
Romićeva je tokom skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju istakla da je za pohvalu prijedlog da profesori nakon penzije po potrebi mogu biti angažovani na visokoškolskim ustanovama.
Ona je dodala da je moralna obaveza da se nastavni proces prilagodi studentima sa malignim oboljenjima.
- To je najmanje što kao akademska zajednica možemo da učinimo - poručila je Romićeva.
Ministar za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje rekao je da je glavni razlog za donošenje izmjena i dopuna Zakona o visokom obrazovanju propisivanje afirmativnih mjera za upis kandidata sa malignim oboljenjima i invaliditetom.
Budimir je istakao da je važno da visokoškolske ustanove u okviru afirmativnih mjera naprave program polaganja ispita za ove studente.
Ministar privrede i preduzetništva Vojin Mitrović smatra da postojeći Zakon o podsticajima u privredi nije dobro rješenje i da je potrebno donijeti novi.
- Na bazi analiza koje smo mi radili u vezi sa svim podsticajima, posebno na plate, postojeći zakon je pokazao efekte u jednom dijelu, jer je u podsticaj za povećanje plata za 74.000 radnika uloženo 85 miliona KM. Nije ostvaren drugi cilj prevođenja sa sive ekonomije u regularne tokove - rekao je Mitrović.
Poslanik SDS-a Tomica Stojanović smatra da je postojeći Zakon o podsticajima u privredi Srpske kvalitetniji u odnosu na prijedlog novog takvog zakona.
- Postojeći zakon o podsticajima definiše konkretne procedure i uslove o dodjeli podsticaji, dok toga nema u prijedlogu novog zakona - rekao je Stojanović .
Poslanik SNSD-a Srđan Mazalica smatra da Vlada prilikom donošenja podzakonskih akata u vezi sa zakonom o podsticajima u privredi Srpske treba da konsultuje privrednike i Uniju udruženja poslodavaca.
- Na taj način će biti otklonjene sumnje da ovaj zakon ima neke zadnje namjere - rekao je Mazalica tokom skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o podsticajima u privredi Republike Srpske.
Poslanik PDP-a Slaviša Marković smatra da je u parlamentu izostalo mišljenje Privredne komore Republike Srpske o ovom strateški važnom zakonu.
Direktor Unije poslodavaca Republike Srpske Saša Aćić rekao je da je u proteklom periodu postignut znatan rast plata i životnog standarda.
Aćić je tokom obraćanja o Prijedlogu zakona o podsticajima u privredi Srpske istakao da poslodavci nisu konsultovani prilikom donošenja ovog rješenja, ali jesu 2019. godine kada je cilj zakona bio da se utiče na tehnološki razvoj ekonomije, što je i urađeno.
- U periodu primjene ovog zakona uspjeli smo da dobar dio radnika prebacimo iz sive zone - ukazao je Aćić.
On je podsjetio da je 2018. godine prosječna neto plata bila 800 KM, a sada je 1.400 KM, dok je ukupan fond neto plata u Srpskoj bio oko dvije milijarde KM, a sada je više od pet milijardi KM.
Ministar privrede i preduzetništva rekao je da će Vlada, nakon stupanja na snagu zakona o podsticajima u privredi, u roku od šest mjeseci donijeti uredbe koje će precizno propisati uslove i kriterijume za dodjelu podsticajnih sredstava.
- Prioritet će biti donošenje uredbe o dodjeli podsticaja za povećanje plata radnika, a biće donesene i uredbe za direktna ulaganja, o dodjeli podsticaja za investicije od posebnog značaja, te o registru podsticaja u Republici Srpskoj - rekao je Mitrović.
Prema njegovim riječima, Prijedlog zakona o podsticajima u privredi Srpske je od velikog značaja jer će obezbijediti povoljnije uslove za podsticaje s ciljem uspostavljanja održivog rasta i razvoja, povećanja investicija i očuvanja, odnosno povećanja zaposlenosti u privredi.
----------------------
Usvojen je i Zakon o izmjeni i dopunama Zakona o izvršenju budžeta Republike Srpske za 2024. godinu koji propisuje način izvršenja budžeta, odnosno rebalansa za ovu godinu.
Rebalans budžeta i Zakon o izmjeni i dopunama Zakona o izvršenju budžeta usvojeni su po hitnom postupku.
Prijedlogom rebalansa ovogodišnji budžet je povećan sa pet milijardi i 735 miliona na pet milijardi i 810 miliona.
Obrazlažući Prijedlog rebalansa budžeta Srpske u Narodnoj skupštini, ministar finansija Zora Vidović je rekla, između ostalog, da su prihodi 4,7 milijardi KM i veći su za 69 miliona KM ili 1,5 odsto.
Govoreći o rashodovnoj strani, Vidovićeva je navela da će budžetski rashodi, prema rebalansu, iznositi 4,7 milijardi KM, što je na nivou planiranog u budžetu.
Prema rebalansu, deficit u 2024. godini iznosiće 106 miliona KM ili 94 miliona manje od projektovanog, što je rezultat poraslih prihoda, dok su rashodi ostali na nivou planiranom budžetom.
Kad je riječ o zaduženju i otplati dugova, Vidovićeva je navela da je budžetom bilo planirano da se ove godine Republika Srpska zaduži 950 miliona KM, a da će zaduženje biti 908 miliona KM.