Bubić: VSTS stao na jednu stranu u postupku protiv predsjednika Dodika i Lukića
Bubić je istakao da ovo saopštenje ukazuje da se ni ubuduće ne može očekivati promjena dosadašnje neprihvatljive prakse kršenja odredaba Krivičnog zakona BiH i Zakona o krivičnom postupku BiH koji normativno podržavaju načela poštenog/pravednog postupka, ali se u postupku protiv Dodika zakonske odredbe relativizuju ili uopšte ne primjenjuju.
- Pitamo šta je sa saopštenjima VSTS-a koje bi se odnosilo na izjave drugih domaćih i stranih zvaničnika – diplomata, ministara, poslanika i drugih javnih ličnosti, pa i samog prethodno smijenjenog predsjednika Suda BiH, kojima su se otvoreno miješali u tekući krivičnih postupak protiv predsjednika Dodika? A VSTS je bio nijem - naglasio je Bubić za Srnu.
Prema njegovim riječima, odbrana je u više navrata ukazivala na navedena neprihvatljiva ponašanja koja ne samo da su vršila pritisak na Sud BiH, već višestruko kršila presumpciju nevinosti i Dodika i Lukića.
- Ukazivanje odbrane i predsjednika Dodika na ove izjave nije bilo samo u krivičnom postupku pred Sudom BiH, već i u javnim istupima, i na konferencijama i u brojnim medijima. Ovo nije moglo ostati nepoznato VSTS-u. Štaviše, odbrana je samo do kraja 2023. godine u sudski krivični spis dostavila sedam izjava gospodina Kristijana Šmita datih u BiH i inostranstvu, deset izjava ambasadora SAD u BiH Majkla Marfija, četiri izjave smijenjenog predsjednika Suda BiH /iz perioda prije smjene/, jednu izjavu britanskog ambasadora u BiH i više izjava ministra odbrane u Savjetu ministara i ministra unutrašnjih poslova FBiH - naglasio je Bubić i istakao da su sve ove izjave zvaničnika više puta bile predmet konferencija za novinare, a na njih se javno osvrtao i Dodik.
On je naglasio da je, osim toga, u javnom istupu od 9. oktobra lider SDA Bakir Izetbegović isticao da je Dodik već "presuđen", da je Sud dobio "mig stranaca" i da su sudije "komunistički poslušnici", a sve navedeno je bilo irelevantno za VSTS iako je teško naći gori primjer nepoštivanja pravosuđa.
- Dakle, umjesto da uključi i reaguje na brojne izjave zvaničnika, VSTS reaguje samo na izjavu predsjednika Dodika koji je stranka u postupku, temeljni subjekt krivičnog postupka kojem kao optuženom domaće zakonodavstvo, uključujući recipirane međunarodne pravne standarde, daju široka prava. Predsjednik Dodik ima pravo da se brani od tužioca koji su evidentno prekršili svoju zakletvu. Tekst zakletve koju polažu tužioci je sadržan upravo u "njihovom" zakonu /o VSTS-u/, nećemo je citirati, osim napomene da se u njoj Ustav BiH spominje više puta, a visoki predstavnik ili neki stranac nijednom. Bilo je korisno pročitati tekst tužilačke zakletve prije davanja predmetnog saopštenja - naglasio je Bubić.
On je istakao da se VSTS sada sjetio da je Dodik predsjednik Republike Srpske i da je izabran na ustavan i zakonit način, a proganja se zato što je vršio ustavna ovlaštenja prema Ustavu Republike Srpske koji nije u suprotnosti s Ustavom BiH.
- Prema suštini saopštenja, sada je marginalno svojstvo optuženog, a relevantno je da je Milorad Dodik predsjednik Republike Srpske, pa po njima treba biti pokoran, bez obzira na činjenično i pravno neutemeljenu optužnicu - naglasio je Bubić.
U vezi s pozivom VSTS-a na povjerenje u pravosuđe, odbrana je podsjetila VSTS na stanovište Evropskog suda za ljudska prava u predmetu "Coeme i drugi" protiv Belgije, gdje se konstatuje: "Ono što je ovdje bitno jeste povjerenje koje sudovi u demokratskom društvu moraju da uliju kod javnosti i iznad svega kada se govori o krivičnom postupku kod optuženog. Prilikom odlučivanja da li postoji opravdan razlog za strah da sud nije nezavisan ili nepristrasan, gledište optuženog je bitno, ali nije presudno. Presudno je da li se ovaj strah može smatrati objektivno opravdan..." /slična su stanovišta u predmetima Pullar protiv UK, zatim Hauschilldt, Gautrin i dr./
U vezi s navedenim, branilac je upitao: "Može li predsjednik Dodik imati povjerenje kad mu optužnicu potvrđuje sudija čijem imenovanju za sudiju stalnog međunarodnog krivičnog suda u Hagu se službeno protivio, prema ovlaštenju koje ima prema Ustavu BiH, u svojstvu srpskog člana Predsjedništva BiH. I sudija nije izabrana, a prošle godine mu potvrdi optužnicu?".
- Može li predsjednik Dodik imati povjerenje u sudiju Suda BiH, pripadnika druge zaraćene strane, da će mu pošteno suditi, kada se u odnosu na ovakav prigovor Sud uopšte ne osvrne u svojoj odluci? A postupajući sudija je određen `komisijski`, kobajagi od nižerazrednih sudskih službenika, čak nije određen ni famoznim cms programom, s obrazloženjem kako `u radu ima najmanji broj krivičnih predmeta`. I tome treba vjerovati? A u pitanju je sud sa velikim brojem sudija, pa se navedeni prigovor jednostavno mogao eliminisati. I kada je postupajući sudija, netom ranije, u svojstvu tužioca u drugom predmetu, tražio krivični progon predsjednika Dodika, a da optužnica u tom predmetu nije podignuta - naglasio je Bubić.
On je istakao da je razumno zaključiti da ove nesporne činjenice ukazuju na opravdan strah da Sud BiH neće biti nepristrasan.
- Neka prosudi javnost u BiH može li se imati povjerenje u takav sud kako se sugeriše u predmetnom saopštenju VSTS-a? Duboko smo ubijeđeni da ovakva saopštenja VSTS, posebno u okolnostima lažnog zakonodavca, nepostojećeg krivičnog djela, nepoštovanja sopstvenog Ustava i nevjerovatne snishodljivosti prema stranim državljanima, na štetu svojih građana, samo podržavaju utamničenje države BiH, čiji narodi i građani to ni po čemu nisu zaslužili", naglasio je Bubić.
Kao de jure /de iure/ vrhovno regulatorno pravosudno tijelo, umjesto da javnosti u BiH ponude makar nadu u nezavisnost i nepristrasnost pravosuđa, Bubić je ukazao da je VSTS implicite podržao optužnicu.
- Bar se nadamo da nije jednoglasno - istakao je branilac predsjednika Srpske.
Ako je VSTS, napokon, odustao od maksime Andrićevog junaka da je "u ćutanju sigurnost", Bubić je poručio da onda onda nepristrasnost traži da se jednako osvrne na sve izjave javnih zvaničnika iz druge dvije grane vlasti, ali i na izjave međunarodnih javnih zvaničnika, stvarnih i lažnih, koji se takođe po konvencijskom standardu ne mogu miješati u unutrašnje stvari BiH, a ne da se obruši samo na optuženog, kao stranku u krivičnom postupku.
Bubić smatra da je zato ovakva tijela čim prije potrebno provjetriti članovima/kadrovima izvan pravosuđa.
- Samoljubivost je poprimila takve razmjere da posljednjih godina gotovo da nema izbora nosioca pravosudne funkcije da nije ponikao u sudovima i tužilaštvima, što je potpuno neprihvatljivo. Oni što su nametnuli ovakav model ovakvo što nemaju kod svoje kuće. U VSTS, sudove i tužilaštva svih nivoa moraju dolaziti istaknuti pravnici iz svih oblasti života, otamo gdje sporovi nastaju, kako ne bi bili svjedoci ovako jednostranih i pristrasnih saopštenja u osnovi od društva odmetnutog tijela /biraju sami sebe/, koja su najmanje u službi vladavine prava - poručio je Bubić.
Protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i vršioca dužnosti direktora "Službenog glasnika" Miloša Lukića vodi se sudski proces pred Sudom BiH zbog "nepoštovanje odluka Kristijana Šmita".
Dodik je nakon ročišta 13. novembra rekao da je glavni tužilac Tužilaštva BiH Milanko Kajganić politički motivisan i krši zakon.
Iz VSTS-a je danas saopšteno da izjave Dodika o radu Kajganića utiču "na narušavanje povjerenja u rad pravosuđa u BiH" i "mogu se posmatrati i kao pokušaj pritiska na rad pravosudnih institucija u konkretnim predmetima".
- Posebno zabrinjava da su ove izjave usmjerene na konkretnu osobu, rukovodioca pravosudne institucije, te da ih je izrekao političar koji vrši jednu od najznačajnijih funkcija u zemlji - navedeno je u saopštenju.