Picula: Dok Moskva i Vašington pregovaraju o miru, Evropa traži od Srbije da uvede sankcije Rusiji
U nacrtu izvještaja, poslanici EP će imati prilike da ulože amandmane prije usvajanja pred ovim odborom krajem aprila, dok bi konačan tekst trebalo da bude usvojen u vidu rezolucije u EP u maju, a u njemu se ocjenjuje i da Srbija uprkos određenom napretku u pregovorima, mora da prevaziđe "prepreke" koje se odnose na unapređenje unutrašnjeg političkog dijaloga, vladavinu prava i reforme u borbi protiv korupcije.
U dokumentu, sačinjenom kao odgovor EP na izvještaje Evropske komisije o Srbiji iz 2023. i 2024, godine, primjećuje se izražena posvećenost Srbije članstvu u EU kao strateškom cilju i njena ambicija da se u potpunosti uskladi sa pravnim tekovinama EU do kraja 2026. godine, ali se očekuje da Srbija pokaže da je strateški orijentisana ka EU i da "objektivno i nedvosmisleno" komunicira o EU.
Ukazuje se na strateški značaj Zapadnog Balkana za bezbjednost i stabilnost EU u cjelini, uz isticanje značaja uticaja Srbije u regionu.
Sa zabrinutošću se primjećuje" da je ostvaren ograničen ili nikakav napredak u ispunjavanju mjerila za članstvo u EU u pregovaračkim poglavljima i ocjenjuje da nedostaka ima u oblastima kao što su vladavina prava, reforma javne uprave i usklađivanje s politikama EU.
Izražava se žaljenje jer, kako se kaže, nije postignut napredak u Poglavlju 31 jer je "obrazac usklađivanja Srbije sa spoljnopolitičkim stavovima EU uglavnom ostao nepromijenjen" i poziva da se bez odlaganja uskladi sa restriktivnim mjerama EU i opštom politikom prema Rusiji.
Primjećuje se napredak Srbije u usklađivanju sa viznom politikom EU i poziva na potpuno usklađivanje sa tom politikom.
Kada je riječ o dijalogu Beograda i Prištine, pozivaju se visoka predstavnica EU za spoljne poslove i bezbednosnu politiku Kaja Kalas i Evropska komisija da preuzmu proaktivniju ulogu u vođenju procesa dijaloga i traži se veća uloga EP u olakšavanju dijaloga.
Ponavlja se važnost konstruktivnog angažovanja vlasti Beograda i Prištine u cilju postizanja sveobuhvatnog pravno obavezujućeg sporazuma o normalizaciji odnosa i pozivaju obje strane da izbjegavaju jednostrane akcije koje bi mogle da dovedu do eskalacije tenzija.
Istovremeno se poziva na poštovanje i punu primjenu svih prethodnih sporazuma, što, napominje se, uključuje uspostavljanje Zajednice srpskih opština.
U dokumentu se tvrdi da postoje izazovi u obezbjeđivanju nezavisnosti pravosuđa, naglašava se važnost usvajanja Zakona o Pravosudnoj akademiji i ocjenjuje da je postignut ograničen napredak u borbi protiv korupcije.
Pozdravlja se pluralistički sastav Skupštine Srbije, sa većom zastupljenošću političkih partija uz ocjenu da su prevremeni izbori i prekid u funkcionisanju vlade i parlamenta omeli napredak u reformama.
Navodi se i da je od ključne važnosti osiguravanje nezavisnosti ključnih institucija, među kojima je Regulatorno tijelo za elektronske medije i puna primena svih preostalih i nedavnih preporuka OEBS/ODIHR-a i tijela Savjeta Evrope o izbornoj reformi u transparentnom i inkluzivnom procesu i prije bilo kakvih novih izbora.
U dokumentu se izražava saučešće porodicama 15 žrtava urušavanja nadstrešnice u Novom Sadu i poziva na "otvaranje potpunih i transparentnih pravnih postupaka" nakon istrage koju vode organi vlasti.
Navodi se da je EP duboko zabrinut zbog, kako kažu, "sistemskih pitanja koja su istakli studentski protesti u Srbiji", kao što su pitanja vezana za građanske slobode, institucionalnu i finansijsku transparentnost i odgovornost" i osuđuju se "nasilni napadi na mirne demonstrante".
Pozdravlja se "delimičan napredak Srbije ka razvoju funkcionalne tržišne ekonomije sa pozitivnim rastom BDP-a" uz ocjenu da su potrebne značajne reforme na tržištu rada, obrazovanju i javnoj upravi.
Pozdravlja se i aktivno angažovanje Srbije u sprovođenju novog Plana rasta za Zapadni Balkan i poziva na "reprogramiranje relevantnih sredstava" EU kako bi se više sredstava preusmerilo na podršku reformama pravosuđa i mjere za borbu protiv korupcije.
Konstatuje se i zakonodavni napredak u oblastima životne sredine i klimatskih promjena i poručuje da je važno da se diversifikuje snabdevanje Srbije energijom kako bi se smanjila njena zavisnost od Rusije.
Takođe se konstatuje memorandum o razumevanju između EU i Srbije kojim se pokreće strateško partnerstvo o održivim sirovinama, lancima vrijednosti baterija i električnim vozilima i navodi da EP smatra da promocija najviših ekoloških standarda i dijalog sa pogođenim stanovništvom, naučnom zajednicom i civilnim društvom treba da budu u središtu svakog takvog strateškog partnerstva.
Članovi Odbora EP za spoljne poslove do 6. marta moći će da podnesu amandmane na ovaj nacrt izvještaja, o kojem će se potom glasati pred ovim odborom krajem aprila.
Nakon toga bi, najverovatnije u maju, trebalo da bude održano glasanje o predlogu rezolucije na plenarnoj sednici Evropskog parlamenta.
Rezolucije EP nisu pravno obavezujuće.