Sve veći broj građana odlučuje se za kreditna zaduženja (VIDEO)
Visoke kamatne stope, inflacija i promjenljivi ekonomski uslovi, dodatno utiču na odluke građana, dok banke nude različite modele kreditiranja.
Nenamjenski ili potrošački krediti često se koriste za pokrivanje troškova poput renoviranja doma, kupovine automobila, putovanja ili neplaniranih izdataka, dok se stambeni uzimaju radi kupovine ili izgradnje nekretnina. Vesna Pucar Grubor uzimala je kredite različitih namjena.
- Podizala sam kedit i stambeni i mislim da je to jako korisno, da čovjek živi u svom stanu, umjesto da daje kiriju a što se tiče drugih namjena, nekad sam podizala i gotovinski kad mi je trebalo za neke druge svrhe - rekla je Vesna Pucar Grubor.
Nenad Novaković smatra da nenamjenske kredite treba izbjegavati jer su rizični i dosta skuplji od stambenih. Međutim, prije 20 godina zadužio se kod banke da bi izgradio kuću.
- Nije bilo druge, najpametnije je kada imaš pare pa ne moraš dizati kredit a kad nemaš para, onda uzmeš kredit - kaže Novaković.
Prema podacima Centralne banke BiH kreditno zaduženje građana BiH dostiglo je rekordnih 12,88 milijardi maraka, od čega su nenamjenski potrošački krediti iznosili 9,32 milijarde, čineći čak 71,2 odsto ukupnog duga stanovništva.
Većina nenamjenskih sredstava otišla je za zadovoljavanje kratkoročnih potreba, smatra ekonomista Aleksandar Ljuboja.
- Јednim dijelom je vezano za egzistencijalno pitanje a jednim dijelom i za porast potrošnje, pogotovo kod mlađih generacija u smislu zadovoljenja nekih potreba koje nisu egzistencijalnog karaktera, više su lukszunog karaktera - dodao je Ljuboja.
U Republici Srpskoj, građani su po osnovu kredita zaduženi 3,3 milijarde. U poređenju sa 2023. godinom, riječ je o rastu za oko 300 miliona ili deset odsto.
- Na ove 3,3 milijarde 60 odsto su stambeni krediti ostatak su potrošački. Stambeni krediti se u prosjeku dižu na 20 godina i to je trajnija kategorija u bankarskog kreditnog portfolija - ističe Srđan Šuput, direktor Agencija za bankarstvo Republike Srpske.
Iz Agencije za bankarstvo ističu da zaduženost građana Srpske nije velika ako poredimo zemlje u okruženju, kao što je npr. Hrvatska, koja je u Evropskoj uniji, gdje veliki broj građana, egzistira na osnovu kreditnih kartica i pozajmica.