Razotkriveni - Šmit pod patronatom Marfija pripremao set zakona kojima bi nadležnosti Srpske poklonio BiH (VIDEO)
Nakon što je Marfi "povučen" iz BiH, pokroviteljstvo i zaštitu potražio je od britanskog ambasadora DŽulijana Rajlija. Ali Republika Srpska je "ustala" u odbranu dejtonskih nadležnosti i institucija, Ustava Srpske i BiH i na tome će istrajati, jasna je poruka.
Paranoična zamjena teza njemačkog raspirivača krize i razarača demokratije, praksa je na tlu BiH, duže od tri i po godine. Svako malo, ovu ubogu evropsku periferiju "častio" je akrobacijama poput one da se na suverenitet zemlje pozivao dok je bezuslovnu poslušnost zahtijevao. Ili da ustav i demokratiju veliča kad god ih bahato krši. Iza "razarača" i "raspirivača" već je prebogat opus nedemokratskih remek djela poput jednodnevne suspenzije Ustava Federacije, dekretske izmjene Izbornog zakona u izbornoj noći, nametanja zakona za zaštitu samoga sebe i svog nepostojećeg autoriteta.
Iako jedno isključuje drugo, dok je "sijao" obećanja o evropskom putu i perspektivi, u kolonijalnom pohodu nije stao. Pripremao je čitav set od čak šest zakona koje je namjeravao da faraonski plasira, tvrdi stručnjak za bezbjednost DŽevad Galijašević. Plan je dospio do dijela Kristijanu Šmitu baš i nenaklonjenih međunarodnih krugova.
- Ti zakoni su podrazumijevali i zakone o imovini, zakon o šumama, zakon o vodama, zakon o obrazovanju, zakon o socijalnoj i zdravstvenoj zaštiti i zakon o unutrašnjim poslovima. Dakle ne bi bilo više MUP-a Srpske, bilo bi nekih devet centara bezbjednosti po ugledu na komunističko vrijeme. Taj udar je u stvari spriječen odgovorom koji su institucije Srpske dale u kojima su rekli ne može to tako - rekao je Galijašević.
Da je iza zatvorenih OHR-ovih vrata Šmit sa sarajevskim unitaristima pripremao zakon o nepostojećoj državnoj imovini, odavno je javna tajna. I „"crvena linija" preko koje prelazak Srpska nije dozvolila. Dejtonski sporazum riješio je pitanje imovine, dodijelio je entitetima a BiH ostavio bez grunta. Sporazum iz Dejtona i njegov sastavni dio Ustav riješio je i pitanje zakonodavca BiH. Šmita i raznih "kristijana" u njemu nema.
- U Ustavu BiH piše da je Parlamentatna skupština jedina koja donosi zakone i niko drugi. U tom istom Ustavu i zakonima piše ko može da bude predlagač, u Ustavu BiH nigdje nema predlagača koji se zove visoki predstavnik. Sve je to skršeno i sve hoće da legalizuju nametanjem - naglasio je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.
Ni ambicije prema uređenju udžbenika za školarce Šmit nije skrivao. Јavno je obećavao kako će baš on preuzeti ulogu recenzenta i sa zakašnjenjem od tri decenije falsifikovati, njemu i Sarajevu prihvatljivu, srpsku i istoriju Srpske.
- O kakvom on ambijentu govori kada je upravo on glavni politički karcinom u BiH. On je nametnuo odluke on nije legitiman, on nameće odluke, on želi da nameće neka rješenja, u ime koga? Јedino što bi mogao dobro da uradi to je da konačno ode kući i da pusti ovaj narod i da dođe do svojih legitimno izabranih predstavnika do rješenja koja su neophodna za sve - istakao je zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara Staša Košarac.
Šmitov stari oslonac, Majkl Marfi kući je već otišao. Dok novog traži u britanskom ambasadoru, Šmit istovremeno čeka da o njegovim nepočinstvima raspravlja matični mu Bundestag. Srpska, međutim, ne čeka! Ogoljeno neokolonijalno razbojništvo na svojoj teritoriji zaustavila je. I odlučila sve da vrati na dejtonska podešavanja.
- Republika Srpska je konačno preduzela korake koje je dugo najavljivala. Očekivalo se da to neće proći bez pobune političkog Sarajeva, ali vlasti u Srpskoj samo treba da nastave tim putem, jer upravo to što se u Sarajevu bune i što se ovaj tzv. visoki predstavnik buni, upravo to pokazuje koliko su ovi koraci dobri za Srpsku i srpski narod - rekao je istoričar Aleksandar Raković.
Februar i mart 2025.godine, u istoriji srpskog naroda ostaće upamćeni kao dani borbe za opstanak Srpske i Srba zapadno od Drine, uvjeren je Raković. A svima koji drugačije podvaljuju preporučuje - prije nego se pozovu na Ustav kao najviši pravni akt i na Dejtonski ugovor kao međunarodno-pravni sporazum, da ih pročitaju. Јer istina je jedna. I neograničeno traje.