Pravni autoriteti odgovorili na pitanje - Daju li tzv. bonska ovlašćenja pravo Kristijanu Šmitu da zadire u zakone u BiH?
Fokus analize bio je isključivo na tački 2. tzv. bonske deklaracije iz 1997. godine, a stručnjacima je postavljen zadatak da procijene:
Semantički omjer ključnih formulacija u toj tački (a, b, c),
I kontekstualnu logiku - je li uopšte politički i pravno bilo moguće da već 1997. godine međunarodna zajednica dodijeli visokom predstavniku ovlašćenja, koja bi nadilazile suverenu zakonodavnu moć PD PS BiH.
U objašnjenju upućenom ekspertima naglašeno je da se Deklaracija odnosi na razdoblje samo dvije godine nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, te da bi bilo krajnje neuvjerljivo i suprotno međunarodnim normama da zemlje članice Savjeta za sprovođenje mira (PIK) tada pristanu na to da jedan neizabrani međunarodni predstavnik suspenduje pravo naroda BiH - pravo da sami donose zakone kroz svoj parlament.
Pojasnili su i da bi takva interpretacija bonskih ovlašćenja automatski značila da je PIK, uključujući članice UN-a, de fakto suspendovao suverenitet BiH, što je osnovni pravni uslov za članstvo svake zemlje u Ujedinjenim narodima.
Fokus je bio isključivo na jeziku dokumenta, strukturi rečenica, kontekstu godine 1997. godine i temeljnim principima međunarodnog prava.
Mejl identičnog sadržaja poslat je na najeminentnije adrese za semantiku prava, međunarodno pravo i ustavno pravo, u svakoj od ovih zemalja.
Predmet: Pravno tumačenje: Daju li tzv. bonska ovlašćenja "visokom predstavniku" pravo na donošenje zakona u BiH?
Poštovani, nadamo se da ste dobro i srdačno vas pozdravljamo iz BiH.
Ovim putem vam se obraćamo kao dio nezavisne građanske inicijative koja sprovodi analizu pravnih i semantičkih granica tzv. bonskih ovlašćenja dodijeljenih "visokom predstavniku" u BiH, u okviru sastanka Savjeta za provođenje mira (PIK) održanog 1997. godine u Bonu.
Naš cilj je prikupiti stručno i akademski utemeljeno mišljenje pravnih i semantičkih stručnjaka iz cijele Evrope na ključno pitanje:
Daje li tekst tzv. Bonske deklaracije iz 1997. godine visokom predstavniku pravo da donosi, nameće ili mijenja zakone u pravnom poretku BiH?
U svom odgovoru fokusirajte se isključivo na semantičku konstrukciju izvornog teksta, kao i na pravno-politički kontekst 1997. godine - samo dvije godine nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Posebno je važno razmotriti bi li tada bilo pravno i politički zamislivo da PIK oduzme zakonodavnu nadležnost PD PS BiH i preda je neizabranom međunarodnom predstavniku. To bi značilo da je BiH izgubila osnovni uslov kod svog prijema u Ujedinjene narode – suverenost u donošenju Zakona i upravljanja državom kroz predstavničku demokratiju i zakonodavnu vlast.
TEKST tzv. BONSKIH OVLAŠĆENjA:
2. Savjet pozdravlja namjeru "visokog predstavnika" da iskoristi svoja krajnja ovlašćenja u regiji u vezi s interpretacijom Sporazuma o civilnoj implementaciji Dejtonskog sporazuma, sa ciljem olakšanja rješavanja poteškoća donošenjem obvezujućih odluka, kada to on smatra potrebnim, o sljedećim pitanjima:
a) Vrijeme, mjesto i predsjedavanje sastancima zajedničkih institucija.
b) Privremene mjere koje stupaju na snagu kada se strane ne mogu dogovoriti, i koje ostaju na snazi dok Predsjedništvo ili Savjet ministara ne donesu odluku u skladu s Dejtonskim sporazumom u vezi s tim pitanjem.
c) Druge mjere radi osiguravanja provođenja Dejtonskog sporazuma u BiH i njenih entiteta, kao i neometanog funkcionisanja zajedničkih institucija. Takve mjere mogu uključivati aktivnosti protiv osoba koje obavljaju javnu službu koji neopravdano izostaju sa sjednica ili za koje visoki predstavnik smatra da krše zakonske obvaveze iz Dejtonskog sporazuma ili rokove za njihovo provođenje.
Molimo vas da odgovorite na sljedeća ključna pitanja:
Odnosi li se tačka a) isključivo na tehničko-administrativna pitanja, kao zakazivanja i vođenja sjednica zajedničkih institucija - te je li tačna tvrdnja da ona ne daje nikakva zakonodavna ovlašćenja "visokom predstavniku"?
Odnosi li se tačka b) isključivo na privremene mjere koje imaju svrhu premošćivanja institucionalnih zastoja - te ako je tako, je li tačna tvrdnja da se privremene mjere ne mogu tumačiti kao trajni zakonodavni akti?
S obzirom da u toj tački stoji da mjere prestaju važiti čim Predsjedništvo ili Savjet ministara donesu odluku, implicira li to da se radi o tehničkim rješenjima, a ne o zakonima koji bi se nametali mimo zakonodavnog tijela?
Odnosi li se tačka c) - posebno s obzirom na nastavak rečenice ("takve mjere mogu uključivati aktivnosti protiv osoba") – isključivo na disciplinske i personalne mjere protiv predstavnika, a ne na zakonodavne ili normativne akte?
Na temelju opšte strukture, formulacije i vremena donošenja tzv. bonskih zaključaka - je li pravno održiva tvrdnja da "visoki predstavnik" ovim zaključcima dobiva ovlašćenje da donosi ili mijenja zakone umjesto izabrane PD PS BiH?
Vaš odgovor sa "DA" ili "NE" na pitanje jesu li tzv. bonskim ovlašćenjima na kraju date ili nisu moći "visokom predstavniku" da mijenja zakone, bio bi vrijedan doprinos komparativnoj pravnoj analizi koja se provodi u saradnji s ekspertima iz cijele Evrope.
Odgovori zemalja
Spisak eksperata koji su potvrdili da pristaju na analizu, ali nisu poslali odgovor
Spisak stručnjaka od kojih je zatraženo mišljenje, potvrdili su da će učestvovati u anketi, ali odgovora još nema
Od svih gore navedenih eksperata očekuje se da se oglase do 15. aprila 2025., a njihova mišljenja će biti objavljena kao Prilog B otvorenom pismu OHR-u.
Izvor: poskok.info