Vlada Srpske: Uzrok političke krize u BiH je napad Šmita na ustavni poredak
- Kruna njegovog samovoljnog djelovanja jeste pokušaj rušenja i hapšenja demokratski izabranog predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika na osnovu takozvanog krivičnog "zakona" koji je lično donio svojom odlukom. Šmitovi postupci su opasni, provokativni, destabilišući i potpuno nepotrebni - naglašava se u Izvještaju.
U ovom dokumentu se ističe da je riječ je o šokantnom napadu na demokratiju u BiH i ciničnom odbacivanju vladavine prava.
Dodaje se da Šmitovo nezakonito prisvajanje vlasti predstavlja očigledno kršenje principa sadržanih u Povelji UN i da bi svaka država članica, koja drži do demokratije i vladavine prava, trebalo da bude zaprepaštena i zgrožena njegovim postupcima.
- Dozvoliti mu da nastavi svoju pogubnu vladavinu u BiH bio bi skandal bez presedana - poručeno je u drugom dijelu Izvještaja, koji je usvojila Vlada Republike Srpske.
Podsjeća se da Savjet bezbjednosti UN nikada nije odobrio imenovanje Šmita za visokog predstavnika, što je nužan uslov prema odredbama Dejtonskog sporazuma, te da je nevjerovatno da tvrdi da kao visoki predstavnik ima ovlašćenje da svoju volju pretoči u zakon, bez saglasnosti strana potpisnica Aneksa 10. i ikakve kontrole bilo kog drugog organa, bilo u ili van BiH.
- Šmita je BiH nametnula mala, neformalna i samoproglašena grupa zemalja, poznata kao Upravni odbor takozvanog Savjeta za implementaciju mira, koja nema nikakva pravna ovlašćenja. Ali čak i da Šmit jeste legitiman visoki predstavnik, apsolutno ništa u Dejtonskom sporazumu niti u bilo kom drugom izvoru prava ne daje mu ovlašćenje da nameće zakone ili donosi obavezujuće odluke - konstatuje se u Izvještaju.
Dodaje se da Šmitova uzurpacija zakonodavne vlasti predstavlja negiranje suvereniteta BiH kao članice UN, njenog demokratskog ustavnog poretka i temeljnih principa vladavine prava.
Republika Srpska upozorava da je Šmit namjerno i više puta podrio Ustav BiH izdavši provokativne naloge koje proglašava "zakonima" obavezujućim za građane BiH.
Najdrastičniji i najnesmotreniji njegov represivni čin je lažni "zakon" koji je nametnuo u julu 2023. godine, a kojim se propisuju zatvorske kazne za zvaničnike koji odbiju da njegove nezakonite odluke priznaju kao da su ih usvojila demokratski izabrana zakonodavna tijela BiH.
Očigledna meta toga, dodaje se, bio je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik koji, kao i Narodna skupština i ostali lideri Srpske, uporno odbija da prizna Šmitovo navodno pravo da vlada BiH kao apsolutni despot.
Podsjeća se da je, kao prirodan odgovor na Šmitove protivpravne i neustavne pokušaje da upravlja BiH odlukama, Narodna skupština Republike Srpske u junu 2023. usvojila zakon kojim se obustavlja objavljivanje takvih nezakonitih odluka u Službenom glasniku Republike Srpske.
- Kad ga je predsjednik Dodik formalno proglasio, kako ga na to obavezuje Ustav Republike Srpske, Tužilaštvo BiH podiglo je optužnicu protiv njega i to na osnovu Šmitovog diktatorskog i neustavnog edikta. Predsjednik Dodik je potom podvrgnut montiranom procesu kojim je predsjedavao sudija koji u vrijeme rata bio vojni sudija iz redova bošnjačke armije - navodi se u Izvještaju.
U ovom dokumentu se dodaje da Dodik nije optužen za kršenje demokratski usvojenog krivičnog zakona, nego za nepoštovanje samovolje nekakvog njemačkog birokrate, te da je suđenje bilo bukvalno izvan okvira prava, s obzirom da se temeljilo na navodnom kršenju fiktivnog "zakona" koji nikada nije usvojen ni u jednom domu Parlamentarne skupštine BiH.
- Uprkos tome, Sud i Tužilaštvo BiH, pod pritiskom Šmita i određenih stranih ambasada, postupali su kao da je taj izmišljeni krivični "zakon" uredno donesen u skladu sa Ustavom BiH. Nakon okončanja formalnog postupka, sudija je proglasio predsjednika Dodika krivim za kršenje Šmitovog protivpravnog dekreta i osudio ga na godinu dana zatvora i šestogodišnju zabranu obavljanja javnih funkcija - dodaje se u Izvještaju.
Ističe se da Šmitov pokušaj svrgavanja Dodika posredstvom nezakonite i neustavne odluke predstavlja težak nasrtaj na vladavinu prava i demokratiju u BiH, a njegov pokušaj da Dodika pošalje u zatvor i poništi slobodne i fer izbore za funkciju predsjednika u Republici Srpskoj predstavlja flagrantno kršenje međunarodnog prava, standarda EU, Dejtonskog sporazuma i vrijednosti koje zapadne zemlje tvrde da zastupaju.
U Izvještaju se naglašava da je jasno da Šmit pokušava da smijeni Dodika, ali da nikada neće moći da smijeni narod Republike Srpske koji u velikoj većini podržava njegovu odbranu Dejtonskog sporazuma i odbacivanje Šmitovih diktatorskih postupaka.
- Upravo je pokušaj njegovog nasilnog uklanjanja dodatno ujedinio građane Republike Srpske u otporu Šmitovoj nezakonitoj i destabilišućoj diktaturi - poručuje se u Izvještaju.
U ovom dokumentu se napominje da je nakon izricanja presude protiv predsjednika Srpske, Sud BiH izdao nalog za njegovo i hapšenje predsjednika Vlade i Narodne skupštine Srpske Radovana Viškovića i Nenada Stevandića, te da je čak uputio i zahtjev Interpolu za izdavanje međunarodne potjernice, što je Interpol, u skladu sa svojim pravilima koja zabranjuju djelovanje političke prirode, opravdano odbio.
- Pojedini bošnjački političari zatražili su i od misije EUFOR da pomogne u hapšenju predsjednika Dodika, ali je EU, slijedeći logiku Interpola i prepoznajući političku prirodu naloga za hapšenje, ovaj zahtjev mudro odbila - navodi se u Izvještaju.
Podsjeća se i da je Agencija za istrage i zaštitu BiH 23. aprila pokušala neuspješno da uhapsi Dodika u Istočnom Sarajevu.
- Bilo kakvi dalji pokušaji hapšenja predsjednika Dodika ili drugih zvaničnika iz Republike Srpske bio bi opasan potez koji bi samo dodatno produbio krizu u BiH i tako ugrozio njenu budućnost - zaključuje se u drugom dijelu Izvještaja.
Savjet bezbjednosti UN održaće polugodišnju debatu o situaciji u BiH u utorak, 6. maja, u 16.00 časova u Njujorku, saopšteno je na zvaničnoj stranici Savjeta.