Ćosić: Ne gajim iluzije da će Sarajevo dešavanja 3. maja 1992. godine okarakterisati kao ratni zločin
- Mislim da je snažnije naše istrajavanje da ne zaboravimo ove ljude i sve one koji su stradali u Odbrambeno-otadžbinskom, te da prenesemo budućim generacijama ono što je obaveza, da se strašni ratni zločini desio 3. maja u Sarajevu, koji je bio okidač za sve ostalo što je loše bilo u ovoj zemlji - naveo je Ćosić.
On je istakao da ne želi generalizovati i okriviti bošnjački narod, već želi da ukaže da je organizovana grupa, koja je tada vodila takozvanu BiH, bila zločinački nastrojena prema ЈNA i svemu što je bilo srpsko.
- To je bilo jasno tog dana u Dobrovoljačkoj ulici. Vjerujem da ćemo se i narednih godina okupljati i mladim generacijama govoriti koliko je vrijedna ova krv koju je mladost prolila - izjavio je Ćosić.
Ćosić je podsjetio da federalni mediji navode da je Haško tužilaštvo utvrdilo kako je kolona ЈNA, koja se kretala 3. maja, 1992. godine, u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, bila potpuno vojni i legitimni cilj.
- Vojni legitimni cilj kolona zatvorenih vozila, u kojim su se nalazili vojnici koji su bili potpuno van nekakvog borbenog rasporeda i kao takvim su se smatrali legitimnim? To je ta mantra koju, nažalost, federalno političko Sarajevo živi već evo 33 godine - ukazao je Ćosić.
On je podsjetio da je političko Sarajevo tu mantru živjelo i 1992. godine, kada su pobili sve te mlade vojnike, te da tu priču, u Federaciji BiH, ponavljaju već 33 godine.
Ćosić je napomenuo da je april 1992. godine protekao relativno mirno, a da je tek nakon dešavanja u Dobrovoljačkoj ulici i na Skenderiji došlo do eskalacije sukoba i izbijanje rata u kojem je stradalo skoro 100.000 ljudi.
- Nažalost, političke krize od Dejtona do danas se uvijek sudaraju na ovim datumima i traju dok ljudi ne smognu snage da kažu da je stradanje u Dobrovoljačkoj ulici zločin - rekao je Ćosić.
On je istakao da svi u Republici Srpskoj žele mir i da čuvaju uspomene na datu žrtvu stradalih.
U Istočnom Sarajevu i Sarajevu obilježeno je 33 godine od napada na kolonu ЈNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu u kojoj su paravojne muslimanske snage izvršile zločin nad vojnicima.
Kolona ЈNA napadnuta je u Dobrovoljačkoj ulici dok se mirno povlačila iz sarajeva prema ranijem sporazumu i uz garanciju mirovnih snaga UN na čelu sa generalom Luisom Mekenzijem.
Napadom su rukovodili tadašnji član Predsjedništva BiH Ejup Ganić i rukovodstvo tadašnje takozvane RBiH.
Iako je za bezbjednost vojnika garantovao tadašnji predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović, kolona ЈNA je napadnuta.
Politički predstavnici institucija Republike Srpske već godinama naglašavaju da su glavni krivci za tragične događaje u Dobrovoljačkoj ulici članovi političkog vrha tadašnje takozvane RBiH, ali i paravojne muslimanske jedinice u Sarajevu, poput "Zelenih beretki", "Patriotske lige" i drugih kriminalnih formacija.
Prema podacima Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica, 2. i 3. maja u Sarajevu poginulo je najmanje 28 pripadnika ЈNA.