Bukejlović: Sud u predmetu "Kovačević" nije podržao politički aktivizam prerušen u aplikaciju
Bukejlović je istakao da Sud nije našao diskriminaciju jer je tražena tamo gdje je nema.
- Odluka Velikog vijeća Evropskog suda za ljudska prava u predmetu "Kovačević protiv BiH" je od izuzetnog značaja za cjelokupan ustavni i politički poredak u BiH. Ova presuda je veoma važna jer je Vijeće prepoznalo da je ustavna struktura BiH zasnovana na ravnopravnosti konstitutivnih naroda i da bilo kakvo nametanje rješenja koje tu strukturu dovodi u pitanje nije u skladu sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima - istakao je Bukejlović.
On je naglasio da je Sud, u skladu sa strogim procesnim standardima, utvrdio da podnosilac aplikacije nije iscrpio raspoloživa domaća pravna sredstva, da je zloupotrijebio pravo na podnošenje aplikacije i, što je najznačajnije, da nema status žrtve.
- Ovim je potvrđeno da je prvostepena presuda, koja je dovodila u pitanje temeljna ustavna načela BiH, bila pravno neosnovana - dodao je Bukejlović.
Ministar je posebno ukazao na širi kontekst ove odluke, imajući u vidu da se "predmet Kovačević" nalazi u nizu slučajeva pred Evropskim sudom koji se tiču pitanja Izbornog zakona, uključujući predmete "Sejdić-Finci", "Zornić" i drugi.
- Ova presuda predstavlja prekretnicu jer pokazuje da nije svaka apstraktna tvrdnja o diskriminaciji dovoljna za utvrđivanje povrede ljudskih prava. Sud je jasno postavio granice između političkih zahtjeva i zaštite prava koja su zagarantovana Konvencijom - poručio je Bukejlović.
On je istakao da se samo unutrašnjim dijalogom i političkim dogovorom, u skladu sa ustavnim okvirom i ravnopravnim učešćem svih konstitutivnih naroda i entiteta, mogu rješavati sva sporna pitanja koja se pojave u BiH.
- Za stabilnu i funkcionalnu BiH neophodno je da sva tri naroda, kao i svi nivoi vlasti, aktivno učestvuju u konstruktivnom i ravnopravnom dijalogu. Presuda u "predmetu Kovačević" pokazuje da taj put nije samo legitiman nego i nužan - poručio je Bukejlović.
Evropski sud za ljudska prava je u prvostepenom postupku utvrdio da je Kovačević bio diskriminisan jer kao građanin Federacije BiH ne može glasati za srpskog člana Predsjedništva niti ravnopravno učestvovati u izboru delegata u Dom naroda.
Nakon žalbe BiH, Veliko vijeće je 25. juna 2025. godine donijelo konačnu presudu kojom je utvrđeno da su Kovačevićeve žalbe van okvira predmeta, da je zloupotrijebio pravo na podnošenje aplikacije i da nemastatus žrtve u smislu Konvencije.