"Svi problemi u BiH nastali urušavanjem ustavne strukture i stranim intervencionizmom" (FOTO/VIDEO)
Glavna poruka je upravo data i u samom nazivu konferencije, a to je zajednički unutrašnji dogovor i rješenja bez miješanja sa strane. Јedino tako BiH zapravo može da funkcioniše i napreduje, ukoliko se uvažavaju interesi sva tri konstitutivna naroda.
Ono što je jasno jeste da BiH trenutno nije po volji ni jednog od tri naroda i ključ je pronaći održiv model, ali imajući u vidu pravičnu zastupljenost sva tri naroda.
Na panelima su i učesnici i svjedoci nekih od presudnih događaja devedesetih, bivše diplomate i političari, tu su i evroparlamentarci, gosti iz Sjedinjenih Država, poput Maksa Primorca, koji su proteklih dana upozoravali da je BiH nefunkcionalna, a uvodni govor dali su domaćini skupa, hrvatski šef diplomatije Gordan Grlić Radman i premijer Andrej Plenković.
Uoči konferencije, Željka Cvijanović razgovarala je sa američkim ambasadorom u Hrvatskoj Nikol Megrou. Poručila je da je saradnja sa novom američkom administracijom dobra i da njihov pristup – koji insistira na lokalnim rješenjima i uvažavanju izbornog legitimiteta – predstavlja važan korak ka stabilizaciji prilika u BiH.
View this post on Instagram
Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović ponovila je da je BiH duboko podijeljeno društvo upravo zbog narušavanja ustavnog uređenja i kršenja dejtonskih principa. Elmedin Konaković kaže da je potreban pragmatičniji pristup, prebacujući odgovornost na predstavnike Republike Srpske i hrvatskog naroda, za koji smatra da su pravedno zastupljeni, iako znamo šta oni smatraju o izboru recimo hrvatskog člana Predsjedništva.
A hrvatski ministar spoljnih poslova Gordan Grlić Radman podsjeća da u svijetu i Evropi ima mnogo primjera decentralizovanih država, i rekao da BiH jedino tako može funkcionisati, ukoliko želi dalje kao evropska država. Dakle priča o građanskoj državi nema podršku.
Veliki je raskorak između BiH koju je definisao Dejtonski mirovni sporazum i BiH danas. I taj raskorak, upozorava srpski član Predsjedništva Željka Cvijanović, pokazuje da je BiH duboko podijeljeno društvo, u kojem nema unutrašnjeg političkog dijaloga, u kojem su suprostavljene vizije kinstitutivnih naroda o prošlosti i sadašnjosti. Urušena je dejtonska ustavna struktura BiH i iz toga, kaže Cvijanovićeva, proističu svi problemi u BiH.
- Ako će ovo biti prekretnica da se bavimo domaćim problemima, da se odmaknemo od onoga što su nametanja čega smo se nagledali od neizabranih stranaca, onda BiH ima šansu. Ako će BiH nastaviti da živi život u kojem neizabrani stranac može da politizuje sud, da mijenja ambijen a da za to nije dobio pravp, nijednim slovom u Dejtonskom sporazumu, onda je BiH, u velikom problemu i šanse za budućnost se smanjuju - navela je Cvijanovićeva.
Postavlja se pitanje može li jedna država da preživi količinu stranog intervencionizma, kakvom je BiH bila izložena, naglašava Cvijanovićeva. Ipak, dodaje, ohrabruje stav SAD, koji je i danas iznijela američki ambasador tokom panela, a Cvijanovićeva razgovarala u Zagrebu.
- Ono što je suštinski važno a što je izneseno kroz stav predstavnika SAD ne zasjedanju SB UN o BiH, da više nema teške ruke koja će nešto nametati, nema više traženja, nego ima očekivanja da će domaći lideri, predstavnici konstitutivnih naroda, dogovore oko toga kako će biti uređenje, šta će zajedno raditi i kako će izgledati država u kojoj oni zajedno žive - istakla je Cvijanovićeva.
Upravo je ravnopravnost dva entiteta i tri konstitutivna naroda, dijalog njihovih političkih predstavnika, ono na čemu insistira i Hrvatska. To je jasno poručio tamošnji šef diplomatije. BiH, kaže Gordan Grlić Radman, treba EU, a na tom putu, ako bude dijaloga domaćih lidera, ne bi trebalo da bude i Kristijan Šmit, niti kancelarija OHR-a.
- Kada BiH stekne dovoljan demokratski standard, mislim da će nestati potreba za "visokim predstavnikom". Ali ono što je najvažnije da politički lideri, nosioci političke vlasti i jednog i drugog i trećeg naroda, odlučuju o vlastitoj sudbini - naveo je ministar inostranih poslova Hrvatske Goran Grlić Radman.
I ne bi trebalo da se više ili manje pita jedan narod, već da svi imaju ista prava, kategoričan je Grlić Radman. Upravo iz tog razloga, ono što je težnja bošnjačkih političara, centralizovana BiH, ističe, nije moguća. A Elmedin Konaković ne krije da mu je to nedosanjani san.
- Јa iskreno bih bio kad bih se probudio u jednoj državi, sa jednim predsjednikom, bez entiteta, bez kantona, sa lokalnim zajednicama. Da bi se to desilo, to bi morala podržati dva naroda, jer moj ustav moje zemlje tako kaže, i to je, naravno, danas, nemoguće - rekao je Konaković.
I ne samo danas, dok se Republike Srpske i srpskog naroda pita. A zna se da je od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, do danas, zahtjev Srpske, dosljedno poštovanje izvornog Dejtona, federalne strukte BiH, uz puno uvažavanje dva entiteta i tri konstitutivna naroda.