"Oluja" nastavljena i nakon "Oluje": Srbi u Hrvatskoj svedeni na statističku grešku (VIDEO)
- Najtragičnije što se desilo, jeste ono što su životi odneseni - kaže Savo Štrbac, direktor Dokumentaciono-informacionog centra "Veritas".
A brojevi odnesenih života su neumoljivi. 1903 ubijene i nestale osobe tokom i nakon akcije Oluja. 66 odsto civila. Gotovo dvostruko više od postotka civila u ukupnom broju žrtava tokom rata, na srpskoj i na hrvatskoj strani.
- Čak tri četvrtine je starije od 60 godina. A među ženama, čak četiri petine su starije od 60 godina. To jesu zapravo te crne brojke - dodao je Štrbac.
Brojke, doduše, preliminarne, saopštili su i iz Hrvatske. Zbrajala ih je nevladina organizacija Dokumenta. Identitifikovane su 2.353 žrtve Oluje, uglavnom srpske nacionalnosti. Predstavljajući rezultate, iz ovog centra čulo se i ono što se u Hrvatskoj gotovo nikada nije čulo – Oluja ima lice i naličje.
- Oluja se slavi kao pobjeda, a tako će se uskoro slaviti i mimohodom u Zagrebu. S druge strane rata, vezana je za egzodus, uz ubijanje civila, uz nerazjašnjene sudbine nestalih - kaže Vesna Teršelić, rukovodilac Dokumente – Centra za suočavanje sa prošlošću.
Tako se u susret obilježavanju 30 godina od progona i stradanja Srba u Oluji, makar u jednoj NVO u Hrvatskoj pričalo i o srpskim žrtvama. A bilo ih je 1747, prema podacima Dokumente.
- Što se tiče žrtava srpske nacionalnosti, najviše je civila 1.055 i 472 vojnika. Najveći broj hrvatskih žrtava otpada na vojnike, 371, a bilo je i 60 civila - istakao je Nikola Mokrović, koordinator istraživanja.
Brojevi su neumoljivi i kada je riječ o sadašnjoj srpskoj zajednici u Hrvatskoj. Od prijeratnih 581.633 Srba, taj broj prema popisu iz 2021. pao je na 123.892, što je tek 3,2 odsto stanovnika. Ako je suditi po statistici, umanjivanju prava Srba, njihovoj nasilnoj asimilaciji, Oluja, čini se, nije završena u avgustu 1995. godine.
- Mi, imamo isto, obilježavanje sjećanja na žrtve Oluje o kojima niko ne govori. O tim ljudima, kao da nisu postojali. Kao da je 2.000 ljudi. Ne znam, mislim, da neko posiječe 2.000 stabala, da bi se o tome pričalo. Ali, oni su Srbi vjerovatno, nemaju pravo i potrebu da se o njima priča - naglasio je Srđan Kolar, zamjenik gradonačelnika Vukovara, predstavnik Srba.
Nemaju pravo na zaposlenje, pismo, spomenike, povratak na kućno ognjište. A povratka i ostanka, smatraju pravnici, možda bi i bilo, da postoji bar jedna presuda hrvatskim generalima za zločine počinjene u Oluji. Ali nema je, ni 30 godina nakon ove operacije.