Kako u danima "Oluje" žive Srbi u Kninu - pozornici hrvatske proslave zločinačke akcije? (VIDEO)
Za jedne dan pobjede, za druge zločin. Knin – prije "Oluje" većinski naseljen srpskim stanovništvom, i ove godine biće pozornica proslave ove zločinačke akcije, koja je sa njihovih ognjišta istjerala 220 hiljada Srba.
O tome i 30 godina kasnije vjerno svjedoče prazne kuće samo nekoliko kilometara dalje. Put do Knina početkom avgusta, mnoge Hrvate vodi kroz opštinu Biskupija. Tih dana prolaze kolone automobila iz kojih se vrijeđaju i provociraju malobrojni Srbi.
- Provokatora uvijek ima, dovikuju pogrdne riječi, ali, šta ćeš, prešutimo i to. Јedino što dođu ovdje ponekad za "Oluju" skinu zastavu našu i pocijepaju, valjda je zapale u Kninu, Bog zna šta rade s njom - kaže Veljko Trišić, Orlić, opština Biskupija.
Milan Đurđević, načelnik opštine Biskupija ističe da su ljudi možda dijelom uznemireni.
- Ali to se, pravo da vam kažem, u svakodnevnom životu nas ovdje Srba na ovom području i ne primijeti toliko. Mi funckionišemo onako kako smo funckionisali i prije svega ovoga i mislim da ćemo tako funkcionisati kada ovo sve prođe, tamo negdje oko petog, šestog avgusta - dodao je Đurđević.
Danas u nekadašnjoj Kninskoj krajini tek nekoliko hiljada Srba. Mlade porodice – rijetkost. Porodica Veljka Lukića svakog ljeta provodi desetak dana u rodnom kraju.
- Što više dolazi to vrijeme, sve je negativnije i u gradu se osjeti. Mi mislimo da tih dana, se sklonimo, odemo da ne budemo ovdje. Ovdje svi il‘ se sklone po kućama, il‘odu da čiste groblje - dodaje Lukić.
Dara Matijević iz Kolašca, opština Kistanje, navodi da oni jesu u selu nacionalno jednoznačni.
- Ali sam ja bila i u Kistanjama i sretala sam ljude druge nacije. Nikakav problem, niko ništa nije rekao što bi me uvrijedilo. Čak o tome ne pričamo, stvari koje nisu nekad u redu možda treba ignorisati - navela je Matijevićeva.
Zvanični Zagreb ne priznaje da je egzodus Srba tokom Oluje - ratni zločin. A izostanak pravde – proizvodi strah. Atmosfera je dodatno urušena ulaskom filoustaškog Domovinskog pokreta u vlast.
- Svih ovih godina, nikad nije bilo toliko jednostavno, uvijek su se pojavljivali problemi i tenzije u društvu. Međutim, ulaskom Domovinskog pokreta u Vladu, oni su postali koalcijiski partneri, vladajuća većina, došli smo do takve atmosfere da je normalno da se uzvikuje "Za dom spremni" - Anja Šimpraga, zastupnica u Hrvatskom saboru.
U srpskim kućama 5. avgust se ne obilježava. Nema svečanosti, nema okupljanja, nema govora. Samo šapat i nada da sve prođe bez provokacija. Taj dan, kažu, i ne izlaze iz kuće. Zbog straha od nasilja, ali i od podsjećanja na tužne dane od prije 30 godina.