Blaga Marija - prema narodnom vjerovanju treba da zapalite sveću za ispunjenje želja
Marija Magdalena je bila rodom iz gorskih predjela Sirije, oko grada Magdale, zbog čega je i dobila ime Magdalena.
Poznata je u narodu kao Blaga Marija. Postala je vjerna sljedbenica Isusa Hristosa tokom njegovog zemaljskog života. Pravoslavna crkva smatra je ravnom apostolima.
Kada su razapeli Isusa, pod krstom na Golgoti, sa presvetom Bogorodicom, stajala je i Marija Magdalena.
Nakon Hristovog vaskrsenja, ona postaje propovjednica. Tri puta je posjetila Hristov grob, a poslije Vaskrsenja, Gospod joj se dva puta ukazao.
Prema hrišćanskom učenju, posetila je Rim, gdje je izašla pred cara Tiberija kome je darovala crveno bojeno jaje.
Postoji vjerovanje da je nam je od nje ostalo farbanje crvenih jaja za Vaskrs.
Iz Rima je Marija Magdalena otišla u Efes, kod apostola Јovana Bogoslova i tu je nakon nekog vremena umrla.
Njene svete mošti kasnije su prenete u Carigrad gdje je sahranjena u njoj posvećenom ruskom hramu.
Običaji i verovanja
Spada u nepokretne praznike i iako nema "crveno slovo" u crkvenom kalendaru, toga dana se, kao ni na Ognjenu Mariju i Svetu Petku ništa ne radi u kući niti u polju, da se svetica ne bi uvrijedila.
Za praznik Blage Marije vezani su razni običaji i vjerovanja, a jedan od njih jeste da se izbjegavaju teški fizički poslovi, te da se dan provede u miru, odmoru i molitvi.
Marija Magdelena se u pravoslavnom svetu smatra za veliku zaštitnicu žena. Vjeruje se da na njen praznik, žene odu u crkvu, pomole joj se i zapale svijeću, mogu tražiti ispunjenje jedne želje i svetiteljka ih neće odbiti.
Parema narodnom vjerovanju, bila je sestra Svetog Ilije pa su zato moguće vremenske nepogode, grmljavinu i grad u narodu kaže da "brat i sestra razgovaraju".