Soreka: EU se priprema za prijem novih članica; Izvještaj za BiH smjernica za prolazak kroz cilj
Kolumnu prenosimo u cijelosti:
Proširenje Unije je realna mogućnost u narednim godinama. Njegova hitnost, uvažavajući geopolitičke promjene i osiguranje mira i stabilnosti na evropskom kontinentu, čini proširenje jednim od najvećih prioriteta Evropske unije. Potvrda toga su i nedavne posjete BiH predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen, predsjednika Evropskog savjeta Antonia Košte, visoke predstavnice i potpredsjednice Kaje Kalas te komesarke za proširenje Marte Kos.
U procesu proširenja jasno postoje oni koji su otišli najdalje. Crna Gora je postavila cilj da okonča pregovore o pristupanju do kraja 2026. godine, Albanija za kraj 2027. godine. Bosna i Hercegovina, uprkos ogromnom potencijalu ove zemlje, još uvijek nije formalno započela proces pristupnih pregovora.
U Izvještaju o Bosni i Hercegovini, objavljenom juče u okviru Paketa o proširenju, navode se određeni pozitivni koraci, uključujući usvajanje zakona o zaštiti podataka i graničnoj kontroli, kao i potpisivanje statusnog sporazuma sa Fronteksom, što je rezultiralo angažmanom više od stotinu službenika Fronteksovog Stalnog korpusa u Bosni i Hercegovini u cilju pružanja podrške Graničnoj policiji BiH. Međutim, cjelokupna slika za 2025. godinu ističe nedostatak napretka. Izvještaj bi trebao poslužiti kao suštinski vodič koji može pomoći Bosni i Hercegovini da nadoknadi izgubljeno vrijeme. Postoje određene naznake da bi u predstojećem periodu Bosna i Hercegovina mogla usvojiti Zakon o VSTS-u BiH i Zakon o sudovima, te imenovati glavnog pregovarača i pregovarački tim, čime bi se stvorile pretpostavke za održavanje prve Međuvladine konferencije i otvaranje pristupnih pregovora.
Kako je juče istakla visoka predstavnica i potpredsjednica Kalas prilikom predstavljanja paketa o proširenju, pristupanje Evropskoj uniji ostaje pravičan i izazovan proces, temeljen na ostvarenim rezultatima. Zakon o VSTS-u BiH i Zakon o sudovima moraće biti usvojeni u cijelosti u skladu sa evropskim standardima, prvenstveno u skladu s preporukama Venecijanske komisije i preporukama Evropske komisije.
Kada je riječ o imenovanju glavnog pregovarača i pregovaračkog tima, kao i kod svih drugih zemalja u pristupnim pregovorima, tu odluku donosi Bosna i Hercegovina u skladu s Ustavom i relevantnim propisima. Za EU je najvažnije da Bosna i Hercegovina ima pouzdanog sagovornika s Evropskom komisijom. Da bi se to postiglo, glavni pregovarač i pregovarački tim moraju moći nastupati jednim glasom, u ime cijele zemlje, te biti operativni, tj. imati resurse, kapacitete i znanje za efikasno vođenje pregovora Bosne i Hercegovine s EU.
Prva Međuvladina konferencija bi se mogla organizovati do kraja 2025. godine, pod uslovom da se ispune svi uslovi. Želimo izbjeći situaciju u kojoj institucije u Bosni i Hercegovini gube vrijeme i tokom 2026. godine, upravo u trenutku kada druge zemlje u regiji koriste svoje vrijeme produktivno kako bi napravile završne korake ka punopravnom članstvu.
Bosna i Hercegovina ima složeno uređenje koje iziskuje koordinaciju i usklađivanje obično suprotstavljenih političkih stavova. Posljedično, donošenje odluka često traje duže. Uz osiguravanje da uređenje omogućava diskusije iz različitih perspektiva i iznalaženje kompromisnih rješenja, ključno je i da Bosna i Hercegovina ima funkcionalnije demokratske institucije koje mogu jednostavnije donositi odluke.
Јedan od razloga zbog kojih želimo što prije formalno pokrenuti proces pristupnih pregovora – osim što je to korak naprijed ka punopravnom članstvu – jeste i sama činjenica da pregovori predstavljaju priliku da se na sveobuhvatan i strukturisan način razgovara o uređenju Bosne i Hercegovine, uz snažniju podršku šire ekspertize koja postoji u okviru Evropske komisije. Okvir pristupnih pregovora, sa svojom metodologijom klastera i poglavlja, nudi najbolji način za podršku zemlji u uspostavljanju funkcionalnijih demokratskih institucija koje joj omogućavaju da uspije i zauzme svoje mjesto u Evropskoj uniji.
Usaglašavanjem Reformske agende za Plan rasta u septembru, vlasti Bosne i Hercegovine su još jednom pokazale da je, kada postoji politička volja, moguće da zemlja postigne usaglašena, konsenzusna rješenja u kojima su svi na dobitku i koja donose koristi svima koji žive u ovoj zemlji. Preostalo je tek nekoliko koraka do formalnog pokretanja pristupnih pregovora koji bi trebali imati transformativni učinak na funkcionisanje institucija Bosne i Hercegovine. Sada je vrijeme da se ti koraci naprave.