Pravni eksperti: Odluka krnjeg Ustavnog suda BiH imaće nesagledive posljedice (VIDEO)
Nemaju dilemu da je jučerašnja odluka bošnjačko-hrvatskih i stranih sudija politička, nikako pravna.
Upozoravaju da se pokušava uspostaviti obrazac da zakoni s nivoa BiH budu nadređeni Ustavu Republike Srpske, što je velika opasnost.
Najavljuju nastavak pravne borbe pred Evropskim sudom za ljudska prva u Strazburu.
Formalno Ustavni sud BiH, a suštinski Ustavni sud Federacije sa troje stranih sudija, dio je projekta da se Milorad Dodik ukloni iz političkog života. Stoga, pokazalo se kao ispravno to što Republika Srpska nije imenovala sudije, jer bi svakako bili preglasani i nepotrebno dali legitimitet pravno problematičnoj odluci krnjeg Suda.
- Bez srpskih članova Ustavnog suda, bez sudija koji predstavljaju Republiku Srpsku, Ustavni sud nema mandat da odlučuje o ovakvim stvarima - jasan je Dodikov pravni savjetnik Goran Petronijević.
Odbijajući zahtjev da privremeno suspenduju presudu neustavnog Suda BiH protiv predsjednika Republike Srpske, bošnjačko-hrvatske i strane sudije ignorisale su šest krivično-pravnih elemenata iz apelacije koji se tiču načela zakonitosti i poštenog suđenja. Mada ga advokati Milorada Dodika nijednom nisu pomenuli, u saopštenju krnjeg Ustavnog suda samo je Kristijan Šmit u fokusu.
- To je ta jedna opsjednutost visokim predstavnikom, to je jedna potreba tutorstva, ali ta opsjednutost ima svoje razloge. Preko njih se postiže centralizacija, ruši se federalna država i apsolutno narušava Ustav BiH - kaže advokat predsjednika Dodika Goran Bubić.
Pravnici upozoravaju da presuda krnjeg Ustavnog suda uspostavlja opasan presedan da zakoni s nivoa BiH, sve i da ih je donosila Parlamentarna skupština a nije, nego je izmjene Krivičnog zakona nametnuo Šmit, budu nadređeni entitetskom, u konkretnom slučaju, Ustavu Republike Srpske. Bivši sudija Zlatko Knežević podsjeća da se Ustavni sud u predmetu "Ljubić" jasno odredio po tom pitanju.
- U tom predmetu, Ustavni sud jasno je rekao da zakon na nivou BiH ne može da derogira Ustav entiteta, ni Federacije ni Republike Srpske. Sada smo došli u situaciju da je taj stav ili praksa promijenjena, došli smo u stituaciju da zakon na niovu BiH derogira odredbe Ustava Republike Srpske. To je ključni problem za BiH - ističe Knežević.
Bubić dodaje da se sada "nametnutim zakonom udara na Ustav entiteta, suprotno samoj praksi Ustava BiH".
Pošto su iscrpljeni svi pravni mehanizmi u BiH, nema prepreka da se odbrana Milorada Dodika obrati Evropskom sudu za ljudska prava. Zapravo to je dobra prilika da se internacionalizuje uzurpatorsko ponašanje Šmita i demontiraju fantomska bonska ovlaštenja.
- Mislim da će Evropski sud za ljudska prava u Strazburu udovoljiti aplikaciji iz prostog razloga što u 21. vijeku ne postoji zemlja koja se smatra demokratskom da neki pojedinac političkom voljom donosi zakone i da neko krivično odgovara - ističe advokat Miljkan Pucar.
Od dana pravosnažnosti odluke krnjeg Ustavnog suda, koja još nije napisana, teče rok od četiri mjeseca za obraćanje Evropskom sudu za ljudska prava. Moguće je podnijeti zahtjev za privremenu mjeru, mejlom ili faksom, koju dežurni sudija rješava u roku od sedam dana. Odlučivanje o meritumu presude krnjeg Ustavnog suda s obzirom na dosadašnju praksu suda u Strazburu, može se očekivati tek za dvije godine.
- Mi ćemo gledati da se ta aplikacija podnese što prije, nemamo razloga da čekamo. Odluka suda u Strazburu može biti da su povrijeđena prava aplikanta i u tom slučaju dolazi do novčanog kažnjavanja i opomene države čiji su organi postupili na način da su doveli do kršenja ljudskih prava aplikanta koja su zagarnatovana i međunarodnim i domaćim propisma - kaže Petronijević.
Progon Milorada Dodika počeo je onog trenutka kada se sa rukovodstvom Republike Srpske usprotivio otimanju imovine preko odluka krnjeg Ustavnog suda. Uslijedila je odmazda. Kristijan Šmit nameće izmjene Krivičnog zakona, a neustavno Tužilaštvo i Sud pokreću sramni sudski proces u Sarajevu koji će svoje finale imati u Strazburu, a tamo je sve moguće, čak i pravda za Srbe.