Strani radnici ne zaobilaze BiH - u FBiH ih je više od 5.000, u Srpskoj 2.000 (VIDEO)
Po rođenju Indijac, trenutno – Banjalučanin. Ovo je Harmonid Sing. Ima 24 godine, radi kao pomoćni radnik u jednoj banjalučkoj firmi i kaže – zadovoljan je.
- Plata je ovdje dobra, bolja nego u Indiji, tamo je bila mala. Tako da sam došao ovdje, jer sa čuo da su u Evropi veće plate nego u Indiji - kaže Sing.
On je jedan od radnika koji su prešli pola svijeta da bi bolje sutra potražili u Bosni i Hercegovini. Sve je, kaže, dobro, ali mu nedostaju roditelji.
- Čujem se se s njima svaki dan, ujutro i uveče - priča ovaj mladi Indijac.
Potreba za uvozom radne snage, kažu poslodavci, svake godine raste. Sa njom i kvota radnih dozvola koja se od 2020. godine gotovo upetostručila. Naime, prije pet godina BiH je primala 1.560 stranih radnika. Ove godine 7.229. Od tog broja, na Srpsku ove godine otpada 2.000 radnih dozvola.
Saša Aćić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, kaže da će potreba rasti, a najveći problem trenutno je procedura.
- Mi smo u poziciji da moramo angažovati ljude iz inostranstva, a s druge strane imamo vrlo otežane procedure koje traju dva do tri mjeseca - tvdri Aćić.
Najveća prepreka trenutno je upravo u Indiji, gdje osoblje ambasade nema dovoljno zaposlenih i obučenih, pa se mjesecima čeka dolazak 130 novih radnika. Udio stranih radnika u BiH, kažu u Savezu sindikata, trenutno je oko 0,7 odsto i riječ je uglavnom o nekvalifikovanim radnicima.
Zavod za zapošljavanje njihov dolazak odobri tek ako na spisku nezaposlenih nema profila koje poslodavci traže. Zabluda je, slažu se svi akteri, da strani radnici koštaju manje i imaju manja prava. Troškove njihovog dolaska snosi poslodavac, a rade pod istim uslovima kao domaći radnici.
- Sve radnike koji dođu iz inostranstva, poslodavci su dužni da prijave kroz sistem Poreske uprave i i da ispune sve obeveze prema njima kao i prema domaćim radnicima - ističe Svjetlana Pržulj, zamjenik direktora Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske.
Prema podacima Evrostata, u prošloj godini najviše stranih radnika bilo je angažovano u Poljskoj, a potom Španiji. Nama najbliže, a njima zanimljivo tržište je Hrvatska, koja je sa gotovo 86.000 stranih radnika prošle godine držala treću poziciju u Evropi.