Montgomeri za RTRS: Namjera Dejtona nikada nije bila trajna (VIDEO)
- Teško je reći, ali mislim da smo svi, na neki način, zaglavili u prošlosti. Dejtonski sporazum je bila dobra stvar kada je potpisan, ako se na njega gleda kao na mirovni sporazum. Zato što je prekinuo borbe i ponovo dozvolio slobodu kretanja. To su neke veoma dobre stvari za početak, ali mislim da mu namjera nikad nije bila da postane trajni dokument. Mislim da je prošlo previše vremena i da su potrebne promjene - istakao je Montgomeri.
Dodao je da o ovom problemu on priča već petnaestak godina.
- U početku su svi slušali i, na neki način, se saglasili s tim. Malo ko će reći da nije potrebno donijeti promjene. Međutim, teško je donijeti bilo kakve promjene, jer se tri etničke grupe nikad ne mogu u cijelosti dogovoriti o promjenama. Dakle, nešto se treba preduzeti, jer je Dejtonski sporazum zastario, a svrha mu je bila da pomogne u očuvanju mira i stabilnosti u BiH, a sada je postao prepreka - kaže Montgomeri.
Istakao je da je siguran u to da se BiH treba sastojati od tri entiteta, a ne dva.
- Siguran sam u to. Iako Hrvata ima manje, mislim da su zaslužili da imaju svoj entitet. Tako bi se stvorila bolja osnova za prave pregovore, za razliku od situacije kakvu danas imamo. Žao mi je što to tada nije učinjeno. Razumijem da bi to bilo komplikovano i teško, ali mislim da bi bilo važno. Kao što znate, da ste Hrvat koji živi u BiH i neko vas pita odakle ste, rekli biste da ste iz Herceg Bosne, a sigurno nećete reći da ste iz BiH. To pokazuje da je trebalo doći do tog koraka da bi bili ravnopravni s druge dvije etničke grupe - navodi on.
Kada je riječ o mogućoj reformi Dejtonskog mirovnog sporazuma u BiH, Montgomeri ističe da je to opasno, jer bilo kakve promjene koje se donesu, kako on ističe, bar jedna etnička grupa smatraće da su usmjerene protiv njih.
- Znači, veoma je teško to uraditi. Mislim da je to moguće postići samo uz snažnu podršku međunarodne zajednice. To se ne može uraditi lokalno. To mora imati snažnu međunarodnu podršku. Nadam se da će do toga doći, ali stvarnost je da u današnjem svijetu, s problemima s kojima se drugdje suočavamo, Zapad zapravo zanemaruje BiH. To nije jedno od velikih pitanja na stolu što je, na neki način, dobra stvar. To nije zato što nema nasilja, već to znači i da bi bez pažnje bilo veoma teško donijeti promjene. Zato ste u pravoj dilemi - navodi on.
Komentarišući funkcionalnost BiH danas, Montgomeri je dodao da Dejton vidi kao mirovni sporazum koji je trebalo da dovede do evolucije, do drugačijeg načina rada.
- Ali se umjesto toga tretira kao čvrsti i brzi dokument u koji se ne mogu unijeti promjene. Od tada je prošlo 30 godina. U tih 30 godina vjerovatno polovina vašeg stanovništva nije bila ni rođena, a visoki predstavnik i dalje postoji. To znači da, zapravo, nemate svoju državu kao što bi to drugi ljudi očekivali, jer imate tu osobu. Mislim da sve to treba dobro sagledati. Ali, ključ je da se to treba uraditi uz punu podršku i znanje međunarodne zajednice da ne bi došlo do nasilja, jer bi lako moglo doći. To je veoma teško pitanje - kaže Montgomeri.
U intervju za RTRS Montgomeri je pojasnio i novi pristup američke administracije.
- Polagao sam velike nade kada je predsjednik SAD-a Donald Tramp izabran i vidio sam da se hrabro kreće svijetom s raznim inicijativama i nije mu smetalo da izazove poremećaje, nije mu smetalo da radi stvari koje su drugi odbili da rade. Daću vam jedan primjer - već trideset godina u Stejt departmentu imamo kancelariju osmišljenu da ohrabruje druge NATO države da daju dio koji su se dogovorili, dva odsto budžeta za odbranu. Trideset godina to radimo. Došao je Tramp i rekao: Ako to ne uradite, ne tražite našu podršku. Za nekih mjesec dana, sve zemlje, osim jedne, podigle su taj broj sa dva odsto na pet odsto. To je na neki način snaga, inicijativa i odvažnost za koje se nadam da će iskoristiti da to postigne. Ne znam hoće li, nemam pojma. Mislim da je ukidanje sankcija dobra polazna tačka. I neophodna polazna tačka - naveo je Montgomeri.