Hoće li uvođenje izbornih tehnologija zakomplikovati buduće izborne cikluse? (VIDEO)
Uvođenje skenera za listiće i biometrijske identifikacije birača – moglo bi da bude najveći gubitak para u izbornmim procesima u BiH. Prema dosadašnjim podacima, tenderske specifikacije u pojedinim dijelovima liče na već viđena rješenja u zemljama poput Iraka, gdje je uvođenje elektronskog brojanja dovelo do protesta, optužbi za manipulacije, čak i do paljenja skladišta sa izbornim materijalom. U BiH se još mnogo toga ne zna, između ostalog gdje će se čuvati oprema i ko će upravljati serverima.
- Suština je koje je glavni administrator baze podataka i ti administratori baza podataka lako mogu da, što bi pod navodnicima, "naštelovati" ko će pobijediti, ko će uzeti pobjedu i na koji način - naglasio je Aleksandar Radeta, član Republičke izborne komisije.
U Republici Srpskoj skenere najviše traži opozicija. Svesrdno je to finansijski pomogao Kristijan Šmit nametanjem finansiranja tog projekta. Branko Petrić, bivši predsjednik CIK-a podsjeća da je čak Šmitova Njemačka odbacila elektronsko glasanje zbog brojnih manjkavosti.
- Јa mislim da je to najgora, najpromašenija investicija koja se može zamisliti. Zamislite stotinu i više miliona maraka da se da za jednu skalameriju koja će se koristiti ili neće koristiti samo jedan dan u dvije godine. Uz angažovanje stotine hiljada još različitih operatera, stručnjaka, sve to treba plaćati i opet je sve to nepouzdano - istakao je Branko Petrić, biši član CIK-a BiH.
Problemi ne prestaju samo na tehničkoj strani. Tender, kako tvrde neki od zainteresovanih ponuđača, sadrži ozbiljne nepravilnosti, favorizuje određene tehnologije i ostavlja ogroman prostor za manipulacije. U CIK-u su saglasni jedino da im treba više para, ali za šta tačno, još ni sami ne znaju.
- Kad se završi sve ovo, sva ova tenderska aktivnost, da napravimo neku edukaciju, da upoznamo naše članove CIK-a i sve naše uposlene sa suštinom te tenderske dokumentacije šta mi tražimo da u nekom narednom periodu idemo sa edukacijom - poručio je Suad Aranautović, član CIK-a BiH.
Nikakva tehnologija ne može zamijeniti ljude, ukoliko svako uradi svoj dio posla, kaže Radeta, a to je daleko jeftinije.
- Ako imate dobrog posmatrača na biračkom mjestu samo jednog, niko ne može ukrasti ništa - dodao je Radeta.
Izborni zakon BiH ne omogućava dosljednu primjenu elektronskih tehnologija. Otvorene liste, ogromne spiskove kandidata gotovo je nemoguće prilagoditi glasanju na skenerima, kaže Petrić.
- Nikakvim novim tehnologijama i skenerima i brojačima ili identifikacija se ne može primijeniti na glasanje putem pošte, a to mi imamo, na glasanje u odsustvu, a to imamo, na glasanje putem mobilnih timova, kao što imamo, na glasanje nepotvrađenim glasačkim listićima, što imamo. Prema tome, to je jedan konglomerat i ja nisam siguran, da li iko uopšte zna šta to na kraju znači - dodao je Petrić.
Znaju u zemljama poput Belgije, Holandije, Norveške, Finske i Irske, koje su odustale od elektronskog glasanja. Generalno u svijetu veoma nizak procenat zemalja koristi takvu tehnologiju, iako se to predstavlja kao vrhunac poštovanja volje naroda. Na kraju se ipak sve svodi na papir, koji poslije svega ostaje jedini vjerodostojan način brojanja glasova.